Finska i Švedska bliže se odluci o njihovoj najvjerojatnijoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, a službena se objava očekuje u narednim danima, potvrdila je u utorak finska strana.
Manje od tri mjeseca od početka invazije na Ukrajinu, dvije nordijske zemlje suočene s ruskom prijetnjom nalaze se na vratima zapadnog vojnog saveza u potrazi za sigurnosnim kišobranom, posebice SAD-a, piše francuska novinska agencija Afp. "Sigurno je 100 posto da će Finska biti kandidat i prilično vjerojatno da će do kraja godine biti članica", rekao je Charly Salonius-Pasternak, znanstvenik s Finskog instituta za međunarodne odnose.
U Finskoj, kao i Švedskoj, rat u Ukrajini je potpuno preokrenuo javno mnijenje koje je do ruske intervencije bilo podijeljeno. Prema anketi javne televizije Yle, 76 posto Finaca podupire članstvo zemlje u NATO-u. Posljednjih nekoliko godina ta je potpora iznosila svega 20 do 30 posto.
U Švedskoj su vladajući socijaldemokrati, čije bi zeleno svjetlo za pristupanje NATO-u osiguralo jasnu većinu u parlamentu, dali do znanja da će svoju odluku obznaniti ove nedjelje.
Političke i vojne posljedice
Finski predsjednik Sauli Niinistö objavit će svoje "osobno" stajalište u četvrtak, a premijerka Sanna Marin najkasnije u subotu. Dnevni list Iltalehti javlja da bi se odbor, koji čine dvije grane finske izvršne vlasti te ministri, trebao sastati u nedjelju kako bi se donijela konačna odluka.
Pristupanjem Finske bi se udvostručila kopnena granica između NATO-a i Rusije, na oko 2600 kilometara. Moskva je upozorila na "političke i vojne" posljedice tog čina, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja uz Baltičko more.
Sljedeći tjedan Finska i Švedska održavaju godišnje vojne vježbe na Gotlandu, švedskom otoku strateški smještenom usred Baltika. S 12.000 profesionalnih vojnika i 21.000 ročnika godišnje te vojskom koja bi u slučaju rata narasla na 280.000 vojnika kao i moćnim topništvom i 60 borbenih zrakoplova,
Suprotno mnogim mišljenima, Finska je snažna vojna sila za zemlju od samo 5,5 milijuna stanovnika. Vojne vježbe i pripreme tamo su uobičajena pojava. Britanski je Sky News nedavno imao priliku ući u jedan vojni kompleks u predgrađu Helsinkija koji ima i bazen, ali ne bilo kakav. Za početak, nalazi se duboko ispod zemlje. Zidovi kao isklesani u stijeni, a iznad kupača je 15 metara granitne stijene. Skrivena iza mreže na glavnom ulazu, masivna su protuprovalna vrata. Postoji sofisticirani sustav filtracije zraka, pa čak i tlačni ventili koji se mogu nositi s velikim eksplozijama.
Dakle, ovo nije bilo koji stari bazen. Za manje od jednog dana može se isušiti od vode i preurediti u sklonište za bombe, koje može primiti gotovo 4000 ljudi.
Ne vjeruju susjedu
Ovo sklonište za bazen sagrađeno je 1993., a Helsinki ima još nekoliko takvih mjesta. Riječ je o centrima za razonodu, s društvenim sadržajima, pa čak i go-kart stazom koji su izgrađeni imajući na umu katastrofu. U Finskoj točno znaju kakva je prijetnja, a to su lica ruskih vojnika, koji prelijeću granicu ili ispaljuju projektile na njih.
Finci imaju pamćenje o tome. Rusija ih je napala u Zimskom ratu 1939.-1940., a potom i kasnije u Drugom svjetskom ratu, a sjećanja na taj sukob prenijela su se kao upozorenje da se njihovu susjedu ne može vjerovati. Tako su se desetljećima pripremali. Helsinki, grad od oko 650.000 ljudi, može primiti oko 900.000 ljudi u svoja skloništa. Stambeni blokovi, uredi i hoteli moraju uključivati takva skloništa.
"Ako se dogodi nešto neobično, nismo potpuno paralizirani", rekao je Tomi Rask koji radi u gradskom odjelu za spašavanje. Održava i prati sve te planove o tome što učiniti ako se dogodi ono najgore. Rask kaže da je oduvijek pretpostavljao da je njegov posao jednostavno pomoći budućim generacijama, ali sada nije siguran. Ti se planovi sada čine relevantnijim, kaže, nego u bilo kojem trenutku u njegovoj 25 godina dugoj karijeri.
Finci, koji su već oprezni prema Rusiji, već su povukli paralele s Ukrajinom. Nije ni čudo da će Finska, nakon desetljeća odbijanja potpisivanja bilo kakvog vojnog saveza, gotovo sigurno započeti proces pridruživanja NATO-u. "Finci su vrlo sigurnosno orijentirani i kada vide moguće sigurnosne prijetnje razmišljaju o najgorem scenariju. Vlada razmišlja o najgorim scenarijima, a u parlamentu se raspravlja o najgorem scenariju", rekao je Pekka Haavisto, ministar vanjskih poslova zemlje.
"Nadamo se da do toga nikada neće doći. Ljudi ne vole rat i ljudi žele da rat između Ukrajine i Rusije dođe do kraja, ali istovremeno ste spremni braniti vlastitu državu", dodao je.
Obavezna regrutacija
Što se tiče prijave za NATO, Haavisto neće reći da je neizbježna, ali je bliže potvrdi. "U finskom smo parlamentu uvijek u svojim bijelim knjigama držali ono što zovemo NATO opcija, ako se promijeni sigurnosna situacija u Europi onda bismo bili spremni tražiti članstvo u NATO-u. I to je sada vjerojatno promjena koju smo spremni napraviti", rekao je.
Trgovine za vojnu opremu očekuju porast prodaje nakon što Finska podnese zahtjev za članstvo u NATO-u. "Stvari za koje su ljudi mislili da se nikada neće dogoditi, dogodile su se", kaže Elina Hame, direktorica trgovine vojnim zalihama. "Rusija, naš susjed, je u ratu. Teško je to shvatiti", dodaje.
"Ja to ne razumijem previše dobro. Možda isto kupci ne razumiju, ali žele djelovati. Žele učiniti nešto kako bi osjetili da mogu spriječiti da se loše stvari dogode", kaže Hame.
Finskoj ne nedostaje vojnog iskustva. Regrutacija je još uvijek obaveza za 18-godišnjake, dok je milijun ljudi u pričuvi. Na streljani na rubu grada članovi kluba prolaze vježbe. Jedan po jedan ispaljuju metke iz poluautomatskih pušaka, jureći iza zaklona i ciljajući mete, a zatim trče naprijed kako bi spasili osobu i vratili se u bazu, prije nego što ispucaju još nekoliko metaka do kraja.
Retorika straha
Max Kaar, i sam rezervist te jedan od organizatora, kaže da su u proteklih šest tjedana upisali više članova nego u posljednje dvije godine. "Mislim da je lekcija pripremiti se, biti spreman za sve potencijalne mogućnosti i poduzeti sve što možete kako biste se pripremili, obučili i organizirali", kaže.
"Trebali biste imati zalihe u svom domu, u slučaju da struja i voda nestanu na nekoliko dana ili tjedana, samo da biste se mogli brinuti za sebe i svoju obitelj", dodaje.
Ovo je retorika straha, ali i odlučnosti, i podsjeća na ono što su ljudi govorili u Kijevu, neposredno prije invazije na Ukrajinu. Ipak, Finska je članica Europske unije i uskoro će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Zaštićena je na način na koji Ukrajina nije bila. Šanse da Rusija zapravo napadne Finsku su male.
Ali Finci se brinu, baš kao što brinu godinama. Nadaju se najboljem, ali se odlučno pripremaju i za najgore.
