Povodom stravičnog pokolja u Norveškoj, časopis Time pozabavio se desnicom u Europi, točnije u Skandinaviji uz ogradu da ta regija nije jedina u kojoj rigidni desničari pridobivaju publiku za svoje ideje.
Analizu otvaraju slikom plakata stranke koju je podržavao Anders Behring Breivik, Naprednjačke, odnosno Progresivne partije iz 2005. godine. Slika je prikazivala tamnoputog muškarca s pištoljem u ruci, uperenim u kameru, a iznad njega je bilo ispisano "Počinitelj je stranog podrijetla". Primjećuju ironiju u činjenici da je Breivik "čistokrvni" Norvežanin, arijevskog opisa i da je opasno uopće kopati po njegovom umu, makar u potrazi za bilo čime korisnim.
No, navode kako se Skandinavija, primjerna u toleranciji i sponzorstvu nad brojnim međunarodnim poveljama koje se tiču suradnje preobrazila u najnovije utočište ekstremne desnice i ksenofobičnog, populističkog mišljenja.
Uspon desnice do parlamenata u Finskoj, Danskoj, Norveškoj i Švedskoj
Naprednjaci su osvojili više od petine glasova na zadnjih parlamentarnim izborima 2009. godine. Lani, 2010. godine, švedski su Demokrati postali prva partija ekstremne desnice koja je ušla u švedski parlament i to sa šest posto glasova. Njihova je kandidatkinja Marie-Louise Enderleit na Facebooku objavila da, po njenom mišljenju, "imigrantima treba pucati u glavu, strpati ih u vreću i poslati ih nazad u zemlje gdje su se rodili".
Danska Narodna partija koja je također vodila antiimigrantsku kampanju pod sloganom "Vratite nam Dansku", osigurala je čak 14 posto glasova na izborima 2007. godine, i otada je utjecajan partner u vladajućoj koaliciji.
Pravi Finci postali su treća najveća partija u finskom parlamentu nakon što su osvojili 19 posto glasova na izborima u travnju.
"Ovo je kraj jedne ere", smatra profesor Anders Wildfeldt sa Sveučilišta u Aberdeenu koji smatra da uspjeh ksenofobnih stranaka "nije samo skandinavska posebnost".
Od šeika do teroriste
Time napominje i kako je Skandinavija bila metom terorističkih napada, motiviranih islamskim fundamentalizmom. Prošle zime se jedan švedski musliman raznio pokušavajući izvesti napad u centru Stockholma. Objava Muhamedovih karikatura u danskom tisku izazvala je odmazdu muslimana koja je dovela do desetaka smrti diljem svijeta.
Ubijala je i desnica. Pred izbore u Švedskoj muškarac je pucao na 15 ljudi u Malmöu, gađajući one sa tamnijom kožom. To je komentirao Bejzat Becirov koji je utemeljitelj i vođa džamije u tom gradu.
"Kada sam došao ovdje prije 30 godina, imam je asocirao na bogatog šeika. Ali sada je uvriježena asocijacija - terorizam".
Može li biti gospodarska kriza?
Što je dovelo do promjene u percepciji? Dosad se uspon desnice povezivao s gospodarskom krizom, pa su siromašni doseljenici bili najjednostavnije "žrtveno janje" za svaljivanje krivice za nezaposlenost.
Ali to se kosi s činjenicom da su se skandinavski ekstremisti uspeli do vlasti u vrijeme gospodarskog booma sredinom prošlog desetljeća, kao i sa statistikama OECD-a koji zemlje Skandinavije svrstavaju među države koje se najbrže oporavljaju od krize, brže od Zapada.
Je li kriva prevelika sličnost ljevice i desnice?
Pojedini relevantni politički analitičari uspon desnice tumače zbližavanju ljevice i desnice centru, što otvara prostor ekstremima.
To se dogodilo, recimo u Švedskoj - "desničarski" premijer se zakleo da će čuvati "lijeve svete krave" - socijalnu državu i visoka porezna opterećenja. Kada nema velike razlike na relaciji lijevo-desno, "glasači nemaju gdje uložiti svoj protest nego kod ekstremnih stranaka", ističe Anders Wildfeldt.
A povećanje broja imigranata i dobrodošlica izbjeglicama?
Sljedeće objašnjenje moglo bi biti - drastično povećanje broja imigranata u skandinavsko homogeno društvo. Skandinavske politike su godinama temeljene na etničkoj inkluziji i zaštiti ranjivih, ističe se u analizi. Iz toga je proistekla i liberalna useljenička politika, pa su usred rata u Iraku Šveđani primili čak polovicu svih izbjeglica koje su stigle u Europsku uniju iz Iraka. Sada imigranti čine 13 posto švedske populacije, u Danskoj i Norveškoj osam posto, a u Finskoj dva posto. Nedavno je Norveška prihvatila 300 izbjeglica iz Libije, više nego bilo koja Europska država.
Stoga nije čudno ako su se desničari na leđima imigranata išli predstavljati kao "pravi branitelji" skandinavskog sociopolitološkog modela, braneći privilegije tog sustava od od imigranata i tvrdeći da je s njima on neodrživ.
Utrka za blagodatima socijalno osjetljivog modela
Ekstremni desničari su tako na plakatu prošlogodišnje kampanje prikazali ženu u burki kako trči ispred starije rođene Šveđanke do ureda na kojemu se ostvaruju povlastice. Danska Narodna partija i Pravi Finci obećavali su srezati beneficije doseljenicima i zaustaviti imigraciju.
Ovakva propaganda temelji se na tezi da su imigranti teret za državu, ali je li ona točna?
Norveška je vlada 2008. godine objavila izvještaj naziva "Koliko dobro funkcionira integracija?" u kojoj se zaključuje da ona, odmicanjem vremena, napreduje: 47 posto useljenika s tri godine boravka u Norveškoj spada u stanovništvo s niskim primanjima. Nakon proteka deset godina, njih je 19 posto!
Raspoloženje u korist imigranata
Čak se i raspoloženje Norvežana prema imigrantima popravljalo godinama. Dvije trećine Norvežana, primjerice, vjeruje da imigranti obogaćuju kulturni život države. Više od pola ispitanih 2008. godine ipak smatra da vlada politiku useljavanja provodi "prilično ili jako loše".
U Švedskoj je slično: broj Šveđana koji misle da kod njih živi "previše imigranata" pao je sa 52 posto iz 1993. godine na 36 posto. Činilo se i da su se međurasni odnosi godinama popravljali.
Desničari glasniji, mediji snose bar dio odgovornosti
Što se, onda, zapravo događa? Kari Helene Partapuoli iz Norveškog centra protiv rasizma (Norwegian Center Against Racism) smatra kako, pod jedan, rigidna desnica bez obzira na relativno malen udio u stanovništvu uspijeva diktirati javnom raspravom.
Osim toga, nedavna studija pokazala je kako su norveški mediji 2009. godine upotrijebili riječ "musliman" ili "Islam" 77.000 puta, dok je, primjerice, "svinjska gripa" koja je bila ogromna zdravstvena tema - spomenuta 74.000 puta. Slično istraživanje u Finskoj pokazalo je da se imigranti u medijima prikazuju na dva načina - "ili su Finci ili su korisni Fincima. Rasprava se uopće ne poziva na pitanja ljudskih prava".
Vezani članci:
arti-201105090659006 arti-201107230327006 arti-201107250016006 arti-201107250261006 arti-201107250506006
