Pandemija koronavirusa nije prva pandemija u povijesti koja je čelne ljude natjerala da se muke s odlukom trebaju li škole držati otvorenima ili ne. Kako piše CNN, tijekom pandemije španjolske gripe 1918. godine svijet je možda bio drugačije mjesto, no rasprava o otvaranju škola bila je jednako žučna.
Procjena američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti kaže da je tijekom te pandemije španjolske gripa ubila oko 50 milijuna ljudi širom svijeta, uključujući 675.000 Amerikanaca prije nego što se otkrilo cjepivo. Tada je velika većina gradova zatvorila svoje škole, no tri grada su ipak odlučila držati škole otvorenima. Povjesničari kažu da su to bili su New York, Chicago i New Haven.
Pandemija gripe donijela je veću higijenu za učenike
Odluke zdravstvenih službenika u tim su se gradovima uglavnom temeljile na hipotezi da su učenici sigurniji u školi. Tada se odvijao vrhunac progresivne ere s naglaskom na higijeni u školama koja je donijela i više medicinskih sestara za svakog učenika. To je sada nemoguće zamisliti, no povijest pokazuje kako je pandemija gripe tada utjecala na poboljšanje higijene i uvjeta u školama, piše CNN.
Za vrijeme pandemije španjolske gripe također se ljude pozivalo da 'ostanu doma'
New York je 1918. godine imao gotovo milijun školske djece, a oko 75 posto njih živjelo je u prepunim podstanarskim stanovima, često u nehigijenskim uvjetima, navodi se u članku iz 2010. godine u Public Health Reports, službenom časopisu američkog Generalnog kirurga i američkog javnog zdravstva .
"Za učenike iz stambenog naselja, škola je ponudila čisto, dobro prozračeno okruženje u kojem su učitelji, medicinske sestre i liječnici već radili rutinske medicinske preglede", navodi se u članku Izvješća o javnom zdravstvu.
Učitelji su provjeravali imaju li učenici simptome gripe
New York je bio jedan od najpogođenijih gradova kada je u pitanju pandemija gripe, rekao je dr. Howard Markel, medicinski povjesničar i direktor Centra za povijest medicine na Sveučilištu Michigan. Bio je koautor članka Izvješća o javnom zdravstvu iz 2010. godine.
"Djeca napuštaju svoje često nehigijenske domove zbog velikih, čistih, prozračnih školskih zgrada, u kojima uvijek postoji sustav inspekcije i pregleda", rekao je tada njujorški zdravstveni povjerenik dr. Royal S. Copeland za New York Times nakon što je tamo pandemija dosegla vrhunac.
Prema Copelandu, učenici se nisu smjeli okupljati izvan škole i morali su se odmah javiti svom učitelju. Učitelji su provjeravali imaju li učenici simptome gripe, a one sa simptomima su izolirani. Ako bi učenici imali vrućicu, netko iz zdravstvenog odjela odveo bi ih kući, a zdravstveni bi službenik presudio jesu li uvjeti prikladni za "izolaciju i njegu", navodi se u izvješćima javnog zdravstva. Ako nisu, slali su ih u bolnicu. "Zdravstveni odjel zahtijevao je od obitelji djece koja se oporavljaju kod kuće ili da imaju obiteljskog liječnika ili da besplatno koriste usluge liječnika javnog zdravstva", navodi se u članku Izvješća o javnom zdravstvu.
'Ako su škole otvorene, djeca će biti dalje od zaraženih odraslih'
Argument u Chicagu za ostavljanje škola otvorenim za 50. 000 učenika bio je isti: ako bi škole ostale otvorene, djeca bi se držala dalje od ulice i podalje od zaraženih odraslih.
Dio strategije Chicaga bio je osigurati cirkulaciju svježeg zraka. Školske su se sobe tijekom zime pregrijavale kako bi prozori mogli ostati otvoreni cijelo vrijeme, navodi se u radu čikaškog Ministarstva zdravstva iz 1918. godine. U članku se daje zaključak da je analiza podataka pokazala da je "odluka o održavanju škola ovog grada otvorenima tijekom nedavne epidemije gripe bila opravdana".
Bolje su prošli gradovi koji su bili u karanteni sa zatvorenim školama
Markel, koji je s drugim istraživačima preispitivao podatke i povijesne zapise promatrajući odgovor 43 grada na pandemiju 1918. godine, nije toliko uvjeren u opravdano otvaranje škola. New York "nije prošao najgore, ali nije učinio ni najbolje", govori Markel, dodajući da je Chicago nešto bolji.
Istraživanja su pokazala da su gradovi koji su proveli karantenu i izolaciju, zatvaranje škola i zabrane javnih okupljanja prošli najbolje, rekao je. Stručnjaci za javno zdravstvo, uključujući Markel, ističu kako Covid-19 nije gripa, koja je bila poznata bolest 1918. godine.
Poručuju da se još puno toga mora naučiti o koronavirusu kao i o Covidu-19, bolesti koju virus uzrokuje. Merkel navodi da je danas ispravna odluka zatvoriti škole. "Bolje je biti na sigurnom nego kasnije žaliti", govori povjesničar.
