Društvene mreže poput Facebooka, Instagrama i TikToka postale su tijekom godina važan dio života stotina milijuna ljudi širom svijeta. Često se i ne zapitamo kako bismo komunicirali s nekim prijateljima ili članovima obitelji kada bi, nekim slučajem, društvene mreže prestale raditi.
Ne treba zaboraviti da su u okviru Facebooka i aplikacije za dopisivanje Messenger i WhatsApp, koje također imaju stotine milijuna korisnika. Putem njih dnevno se podijele milijarde fotografija, videoklipova i drugog sadržaja.
Znate li čija je vaša fotografija?
Istraživanja američkih znanstvenika su pokazala da se putem najpopularnijih društvenih mreža diljem svijeta razmijeni najmanje milijardu i pol fotografija, te oko 700 tisuća sati videoklipova - dnevno! Instagram danas ima kolekciju od više od 45 milijardi fotografija, a ona raste za oko petnaestak milijuna fotografija dnevno. Procjenjuje se da je na Facebooku do sada bilo ukupno više od 250 milijardi fotografija, od kojih mnoge danas nisu dostupne, ali su na ovoj mreži bile postavljene nekoliko godina.
Iako većina korisnika društvenih mreža smatra da kad obrišu fotografiju ili video kako su one 'zaista' i obrisane, to zapravo nije točno. Postoji ogroman broj servisa na internetu, onih dostupnih javnosti (preko web usluga), kao i posebnih sustava servera koji svakodnevno prikupljaju javno dostupne informacije s društvenih mreža. Cilj je prikupiti što više materijala u svrhu online marketinga, ali i treniranja brojnih sustava umjetne inteligencije.
Dokazi 'iscurili' s aferom Cambridge Analytica
Također, ne treba zaboraviti da velike sile, poput SAD-a i Kine imaju izuzetno napredne 'web crawl' (internet pauk) softvere koji također masovno prikupljaju podatke. To je prvi put dokazano 2018. godine, kada je izbila velika afera s britanskom kompanijom Cambridge Analytica, koja je godinama razvijala posebne softvere za tzv. 'data monitoring'.
Ispostavilo se da je ova kompanija imala podatke najmanje 250 milijuna korisnika Facebooka, te još barem toliko korisnika drugih mreža. Ovi podaci su prodavani marketinškim kompanijama, pa čak i nekim političkim strankama. U to vrijeme kompanija se 'hvalila' da ima '500 jedinstvenih podataka' o svakom glasaču u SAD-u, a stručnjaci smatraju da su podaci ove (bivše) kompanije korišteni i u kampanji za Brexit u Velikoj Britaniji.
Iako se misli da je fotografija na našem računu na društvenim mrežama uvijek 'samo naša', to zapravo nije tako. Nakon promjena 'Uvjeta korištenja' 2021. godine, Facebook (a slijedom toga i Instagram i WhatsApp) "zadržava pravo koristiti fotografije na određen način". Taj "određeni način" nije posebno definiran, a stručnjaci smatraju da se to prvenstveno odnosi na korištenje u svrhe 'targetiranog marketinga'. Ipak, postoji i čitav niz zakona (u našoj regiji) koji sprječavaju da netko jednostavno iskoristi vašu fotografiju.
Prava zajamčena, ali hakeri su uvijek korak ispred
Odvjetnica Aleksandra Arsić kaže kako postoje jasne odredbe što se s društvenih mreža može koristiti.
"Korištenje materijala s interneta i društvenih mreža ne smatra se zlouporabom ako se obavlja u skladu s važećim propisima i uz poštivanje moralnih načela. To predstavlja domenu prava na privatnost, koji je sve veći izazov suvremenog doba. Pravo na privatnost zajamčeno je kao osnovno, apsolutno i neotuđivo ljudsko pravo koje pripada svakom pojedincu, kojim se osigurava integritet ljudske osobe, a radi očuvanja tajnosti i slobode njegovog privatnog života. Regulirano je brojnim međunarodnim aktima poput Europske konvencije o ljudskim pravima ili Opće deklaracije o ljudskim pravima", ističe Arsić.
Ipak, hakeri su uvijek korak ispred korisnika, a sve češće i ispred samih tehnoloških kompanija. Stručnjaci upozoravaju da je samo prošle godine hakirano najmanje 700 miliijuna računa na društvenim mrežama. Na prvom mjestu je, očekivano, Facebook, a slijede Instagram i Twitter.
POGLEDAJTE VIDEO: Influenceri su sve traženiji na tržištu. Otkrili smo čari ovog posla i cijene objava na društvenim mrežama
