Administracija Joea Bidena u samom finišu aktualnog mandata uvela je sankcije prema ruskom naftnom sektoru, što je ključni izvor prihoda predsjednika Vladimira Putina.
Bijela kuća je 10. siječnja najavila nove sankcije protiv ruskog naftnog sektora. Na crnoj listi se našlo skoro 200 brodova takozvane "ruske flote iz sjene", a kaznene mjere ciljaju i na ruske proizvođače nafte Gazprom i Surgutneftegaz, piše Deutsche Welle.
Koncem 2022. godine su uvedene sankcije čiji je cilj bio definiranje gornje granice za cijenu ruske nafte. Moskva je u međuvremenu uspjela pronaći razne načina kako da te mjere zaobiđe. Cilj sankcija je tada bio da se cijenu nafte, koristeći razne mehanizme, ograniči na maksimalno 60 američkih dolara (oko 58,2 eura) po barelu ruske nafte. Kakve efekte od novih sankcija očekuju stručnjaci?
Craig Kennedy, neovisni stručnjak za Rusiju, koji radi u Davisovom centru za ruske studije na Sveučilištu Harvard, uvjeren je kako je paket novih sankcija "bolan udarac" za Rusiju. "To znači da će neki brodovi, na koje su se oni do sada mogli pouzdati, morati ostati usidreni u lukama diljem svijeta, od njih više neće biti koristi”, kaže on za DW. Benjamin Hilgenstock iz Kyiv School of Economics za DW kaže da su novosti iz SAD-a "vrlo dobrodošao razvoj". Ipak on naglašava kako je potrebno nastaviti vršiti pritisak. "Zemlje međunarodne koalicije moraju i dalje sankcionirati tankere iz sjene, sve dok ta flota iz sjene ne postane povijest", dodaje.
Cijena sirove nafte dosegle su najvišu razinu od kolovoza prošle godine. Potez Bidenove administracije bi, kako se pretpostavlja, mogao biti motiviran i prognozama po kojima je tijekom 2025. moguće da se na globalnim tržištima nađe previše nafte.
Koliko je nafta važna Rusiji?
Izvorno je, pri uvođenju gornje granice za cijenu ruske nafte, cilj bio spriječiti poremećaje na tržištu – ideja je dakle bila da ruska nafta i dalje bude prisutna na tržištu kako bi se osigurala opskrba, a s druge da se njezina cijena limitira kako bi se smanjilo ruske prihode. Zapadnjačke osiguravajuće kuće i logističke kompanije, koje dominiraju globalnim brodarskim tržištem, ne bi naime svoje usluge stavili na raspolaganje u slučaju da se ruska nafta prodaje po cijeni većoj od 60 dolara po barelu – i zato ne bi ni bilo moguće distribuirati rusku naftu po svijetu.
No, Rusija je zaobišla gornju granicu, kupila je stotine starijih tankera i etablirala svoju flotu iz sjene. Ti brodovi su počeli transportirati naftu u one zemlje koje su kupovale veće količine, na primjer u Indiju i Kinu, koristeći pritom netransparentne osiguravateljske modele.
Iako su ruski prihodu u prvih šest mjeseci nakon uvođenja gornje granice za cijenu nafte znatno opali, oni su se u posljednjih 18 mjeseci uglavnom oporavili. Sudeći po navodima Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA), ruski prihodi od izvoza sirove nafte su porasli za 6 % tijekom 2024. – iako je u protekloj godini volumen izvoza (odnosno količina nafte) opao za 2 % u odnosu na godinu dana ranije,
Prihodi od izvoza nafte su iznimno važni za predsjednika Vladimira Putina, s obzirom na to da je on drastično povećao vojne izdatke, kako bi bio u stanju da na bojnom polju nadjača Ukrajinu. Vojni izdaci su se od 2021. godine više nego utrostručili, a u proračunu za ovu godinu dosegli su rekordnih 13,5 bilijuna rublji (oko 131 milijarde dolara, odnosno 128 milijardi eura). To je enorman rast u odnosu na prošlu godinu – za 25 %.
"Nafta je za Rusiju postala krucijalno važna", kaže Kennedy. "Rusija je sve više pod pritiskom. Nakon gubitka europskog tržišta plina, još važniji je postao izvoz nafte, odnosno potreba da se iz toga izvuče maksimum." EU je od invazije na Ukrajinu početkom 2022. dramatično reducirao količinu plina koji je kupovao od Rusije.
Flota iz sjene
Kad je koncem 2023. postalo jasno da flota iz sjene pomaže Rusiji u zaobilaženju sankcija, na meti vlasti SAD-a su se našli pojedini tankeri koji su završili na crnoj listi. Kennedy taj potez smatra nevjerojatno uspješnim, a u razgovoru za DW dodaje: "Čim bi se ime i broj nekog tankera našli na toj listi, zemlje poput Kine i Indije više nisu pokazivale spremnost na prihvat ruske nafte koja se transportirala tim brodovima."
Rusija je tako bila prisiljena da prestane s korištenjem nekolicine tankera. "Jednim potezom pera u Washingtonu su uspjeli neupotrebljivima učiniti desetke tih brodova, radi se o tankerima vrijednosti 40 milijuna dolara", naglašava Kennedy.
No, Amerikanci su u ožujku 2024. obustavili praksu sankcioniranja pojedinih tankera, spekuliralo se da je ta odluka bila motivirana strahom da bi tako stroga praksa naspram ruske nafte mogla rezultirati smanjenjem ponude na globalnom tržištu, odnosno cjenovnim šokom uoči predsjedničkih izbora u SAD-u.
Ruska ekonomija odolijeva sankcijama
Rusija će nastaviti zarađivati milijarde od izvoza svoje nafte, ali ova posljednja odluka SAD-a će, smatraju stručnjaci, biti itekako bolna za Moskvu. Benjamin Hilgenstock smatra da bi se rusku ekonomiju moglo ozbiljno oslabiti kombinacijom dvaju poteza: na jednoj strani to je precizno ciljanje pojedinih tankera, a na drugoj strani to je borba protiv manipulacija pri istovaru nafte s tankera.
Naime, radi se o situaciji u kojoj brodari (lažno) tvrde da je cijena nafte koja se nalazi na nekom tankeru (i koju se treba istovariti) u skladu s deklariranom gornjom granicom. "To bi bilo itekako bolno", kaže on. "Tako bi se pojačao pritisak na rublju, što bi rezultiralo rastom inflacije, odnosno reduciranjem proračunskih izdataka. I tako dalje."
Ako Indija i Kina nastave ignorirati sankcionirane tankere, Rusija bi mogla biti prisiljena da se pridržava gornje granice za cijenu barela – ili da to simulira, na primjer lažiranjem odgovarajuće dokumentacije. "Što god da se dogodi, za Rusiju to sve postaje riskantnije i skuplje", smatra Kennedy.
Manje nafte, više mira?
Bez obzira na to da se diskusija oko dinamike gornje cijene za rusku naftu, odnosno osiguravateljske manipulacije mnogima može činiti apstraktnom, činjenica je da uspješne sankcije protiv ruskog energetskog sektora imaju izravan efekt na sposobnost Vladimira Putina da vodi rat u Ukrajini, odnosno diktira daljnji razvoj po svojim uvjetima.
"To potkopava povjerenje u Moskvu da će biti u stanju spriječiti moguću naglu I osjetnu krizu, koja bi uništila iluziju o tome da je Rusija otporna i da je u stanju boriti se toliko dugo koliko to bude potrebno", smatra Kennedy.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je osobno u međuvremenu reagirao na vijesti iz SAD-a o novim sankcijama. "Što manje prihoda Rusija ostvari od prodaje nafte, to će prije biti moguće ponovno uspostaviti mir", napisao je on na platformi X.
POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li Hrvati osjetiti Putinov potez? Štern objasnio jesmo li spremni za mirnu zimu
