Drinsko jezero na području Višegrada zatrpano je smećem. Jezero je puno plutajućeg otpada od plastike i teških metala, guma, dijelova automobila, bijele tehnike, boca i tko zna čega sve ne. Prema procjenama godišnje se iz jezera izvadi između šest i osam tisuća metara kubnih različitog smeća. Radi se o problemu koji je prisutan već nekoliko desetljeća te je općepoznata priča da se u područje Višegrada slijevaju ogromne količine otpada iz tri države. Osim iz okolnih gradova otpad do Drinskog jezera stiže iz Srbije i Crne Gore.
I pored svakodnevnih upozorenja ekoloških udruženja među kojima je najglasniji Dejan Furtula iz Višegrada, činjenica da se Drina postepeno pretvara u deponij smeća izgleda nikoga ne zabrinjava, a najmanje institucije koje su dužne pronaći hitna rješenja.
"Danas ponovo gledamo iste scene kao i svake godine u Višegradu. Na lančanicu je pristiglo nekoliko tisuća kubnih metara otpada i radnici elektrane su već počeli skupljti i vaditi otpad. Moram istaknuti da je vrlo malo napravljeno popitanju ovog problema koji traje već više desetljeća, ministarstva tri države se redovno sastaju, ali javnost ne vidi zaključke tih sastanaka, ali jasno vidi problem koji se iz godine u godinu ponavlja", kaže Furtula.
Iz HE Višegrad rade na izvlačenju otpada, svjesni činjenice da sami ne mogu riješiti ovaj problem, a posebno u periodu kiša i topljenja snijega. Svakodnevno se apelira na svijest građana kako bi promijenili navike bacanja otpada u rijeku, ali i na institucije da poduzmu mjere i zaštite okoliš.
No i pored činjenice da je o ovoj temi razgovarano više puta na sastancima koji su organizirani na najvišem nivou u Višegradu, te u Crnoj Gori, rezultati su izostali. Problem je ostao.
"Bio bih sretan da ne gledamo više ove scene. Eko centar je pozvan da bude dio međunarodnog EU projekta 'Aquatic plastic', ali zbog nemogućnosti sufinanciranja projekta ne znamo što će se dalje događati. Nešto slično se dogodilo i prije 3 godine kada je u Višegrad stigao brod Njemačke kompanije Everwave, pa nismo bili dio projekta zbog nedostatka sufinanciranja, ali i zbog toga što sudionici tadašnje akcije čišćenja nisu željeli staviti dokumentaciju u javnost. Sutra imamo završni sastanak s EU partnerima i vidjet ćemo što će biti s projektom koji predviđa reciklažu, mjerenje kvaliteta vode na više lokacija, lociranje i uklanjanje mnogih divljih deponija na obalama naših rijeka", kaže Furtula.
POGLEDAJTE VIDEO: Smeće, smrad i bijes zagrepčana: 'Biootpad nisu odvezli već 15 dana, otkako je bio onaj odron na Jakuševcu!'
