Rat u Ukrajini mogao bi postati izvor sljedeće pandemije, upozoravaju stručnjaci za zarazne bolesti. Povijest pokazuje da su ratovi često pogodno tlo za širenje opasnih patogena. Tako je tijekom sukoba u 18. i 19. stoljeću više vojnika umrlo od bolesti nego u borbi, dok se pandemija „španjolske gripe“ pojavila tijekom Prvog svjetskog rata, piše DailyStar.

Infektolog dr. Amesh Adalja, stručnjak za zarazne bolesti, upozorava da su ratne zone idealno okruženje za širenje zaraza među vojnicima i civilima. „Prvi prijelazi novog virusa na ljude mogli bi se događati upravo sada dok razgovaramo. Nikada ne znamo,“ kaže dr. Adalja.

On ističe da mnoge bolesti prolaze neprimijećeno: „Razmislite koliko bolesti ostane neprepoznato. Dogodi se poneki slučaj — rijetka bolest, osoba umre ili ozdravi, a nitko ne shvati što joj je bilo. To bi mogli biti prvi skokovi pandemijskog patogena. „Vrlo smo loši u dijagnosticiranju zaraznih bolesti. Dakle, vjerojatno nećemo ni prepoznati prve slučajeve novog patogena — kao što ni SARS-CoV-2, uzročnik Covida, nije bio primijećen sve dok se nije proširio.“

POGLEDAJTE VIDEO: Nakon Gaze, slijedi Ukrajina: Zelenski ide kod Trumpa, a Moskva šalje oštro upozorenje

Hantavirus i tuberkuloza već prijetnja

Dr. Adalja upozorava da bi rat u Ukrajini mogao postati rasadište bolesti koje se šire vrlo brzo, uključujući smrtonosni hantavirus, koji prenose miševi i koji može izazvati krvarenje iz očiju i zatajenje bubrega.

U podcastu Global Health za The Telegraph, rekao je: „Već smo vidjeli propuste u kontroli HIV-a i tuberkuloze, a čuli smo i o ruskim vojnicima koji su oboljeli od hantavirusa, virusa koji se širi putem izloženosti glodavcima.

„Kada razmislite o zdravstvenoj infrastrukturi, ona je dio tehnologije koja drži zarazne bolesti pod kontrolom. Kada ju poremetite, posljedice su predvidljive. Primjerice, ako Rusi bombardiraju kliniku za tuberkulozu u Ukrajini — ti ljudi više nemaju pristup lijekovima ni dijagnostici. Tada se slučajevi pogoršavaju, postaju zarazniji, šire se, a novi oboljeli ne mogu biti dijagnosticirani i ciklus se ponavlja.“

BUKNULE INFEKCIJE /

Zaraze se šire Njemačkom: Milijuni pate od ovih simptoma, nije beznačajno

Humanitarne krize i bolesti uvijek idu zajedno

Adalja podsjeća da su humanitarne katastrofe uvijek praćene porastom zaraznih bolesti. „Humanitarne krize i zarazne bolesti uvijek idu zajedno. Svaki put kad vidite poremećaje u ljudskim životima, infrastrukturi, sanitaciji, gužve, manjak hrane — zarazne bolesti će se početi širiti.“

Naveo je i brojne epidemije ebole u Demokratskoj Republici Kongo te humanitarnu krizu u Južnom Sudanu, odakle je pobjeglo oko 2,5 milijuna ljudi, dok je dodatnih 2,2 milijuna interno raseljeno.

Znanstvenici su potencijalnog uzročnika sljedeće pandemije nazvali Bolest X. Britanski su istraživači ove godine identificirali četiri nova virusa koji bi mogli izazvati globalnu pandemiju sličnu izbijanju Covida-19.

„Razmišljam o tim patogenima kao o barbarima pred vratima. Naša ih tehnologija i znanost zasad drže podalje. No tijekom rata, puno te tehnologije jednostavno prestaje funkcionirati,“ rekao je dr. Adalja.

GENI NA UDARU /

Neočekivani učinak Covida na spermu: 'To bi moglo utjecati na milijune djece diljem svijeta'

Povijest se može ponoviti

Kao upozorenje, Adalja ističe primjer španjolske gripe, koja je tijekom Prvog svjetskog rata ubila oko 100 milijuna ljudi. Vjeruje se da je bolest potekla iz američkog vojnog kampa u Kanzasu, prije nego što se proširila svijetom. „Covid nije bio velika pandemija razmjera onoga što bismo mogli usporediti s 1918. godinom,“ upozorava Adalja.

„Ako pogledate smrtnost Covida — koliko je ljudi umrlo među zaraženima — to je oko 0,6%, dok je 1918. bila 1 do 2% i tada je umrlo oko 100 milijuna ljudi u svijetu koji je tada bio puno manji. „Ono što smo vidjeli tijekom Covida — kamione s mrtvima u New Yorku, bolnice koje pucaju po šavovima — bilo bi još mnogo gore kad bi se pojavio virus dvostruko smrtonosniji od Covida.

„A nismo se mogli nositi ni s Covidom globalno, pa treba zamisliti koliko bi mračno bilo ako bi smrtnost bila znatno veća, pogotovo kad bi, kao 1918., prosječna dob smrti bila 27 godina.“

Dr. Adalja upozorava da svijet danas nije spreman za novu pandemiju. „Još smo slabije pripremljeni nego prije Covida,“ zaključuje. „Naše bi zdravstvene mreže vrlo brzo kolabirale ako bi se pojavio virus s većom stopom smrtnosti — a upravo takvi scenariji mogu nastati u ratnim zonama poput Ukrajine.“

POGLEDAJTE VIDEO: Amerikanci dali zeleno svjetlo za Tomahawk? 'Rusija se treba probuditi i prihvatiti realnost'