Sve više pretrpanih turističkih destinacija uvodi posebne takse za posjetioce. Međutim, kao sredstvo za suzbijanje masovnog turizma, takve takse imaju samo ograničen efekt.
Susanne Meier ne da se obeshrabriti visokom cijenom - ova 39-godišnjakinja već je dvaput bila u Butanu, zemlji s najvišom turističkom taksom na svijetu. Trenutno se tamo plaća 100 američkih dolara po osobi dnevno, uz već ionako visoke cijene smještaja i hrane.
"Ljudi tamo žele održivi turizam, a ne jeftini masovni turizam", kaže ova Njemica, koja radi u putničkoj agenciji Bhutan Travel sa sjedištem u bavarskom Moosburgu.
Za održivi razvoj 26 milijuna
"Kada vidite pozitivan efekt koji ta taksa ima, rado ćete je platiti", dodaje ona. Isto su ustvrdili i svi njeni klijenti.
Prihodi od takozvane takse za održivi razvoj (Sustainable Development Fee) idu u korist butanskog stanovništva, navode iz turističke uprave ove budističke zemlje, smještene u Himalajima. Novac se ulaže u zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, poboljšanje infrastrukture, zaštitu okoliša i podršku lokalnim poduzećima. Samo u 2023. godini prikupljeno je 26 milijuna američkih dolara. Ova taksa također ograničava broj turista – prošle godine Butan je posjetilo samo 103.000 turista. Ova zemlja ima oko 800.000 stanovnika.
Gotovo isti broj stanovnika ima i Mallorca, ali je tamo prošle godine boravilo više od 13 milijuna turista. Nije ni čudo što se na ovom španjolskom mediteranskom otoku sve više razmišlja o ograničenju masovnog turizma. I na Mallorci turisti od 2016. godine plaćaju posebnu taksu, ovisno od kategorije hotela, ona iznosi do četiri eura po danu. Balearska vlada sada planira povećanje na šest eura, dok će tijekom zime biti potpuno ukinuta. Taj novac se koristi za projekte, koji bi Mallorcu učinili održivijim turističkim odredištem. Međutim, za razliku od Butana, ova taksa ne smanjuje broj turista, otok svake godine bilježi nove rekorde.
Nema značajnog utjecaja na broj turista
"Utjecaj ovih taksi na turističku potražnju je vrlo mali", kaže Jaume Rosselló, profesor primijenjene ekonomije na Sveučilištu Balearskih otoka u Palmi. Barem kada se radi o iznosima koji se obično naplaćuju. U Barceloni, na primjer, turisti trenutno plaćaju do 7,50 eura po danu, a nedavno je najavljeno udvostručenje takse. U Berlinu se plaća 7,5 posto od cijene noćenja, dok u Parizu iznos turističke takse dostiže čak 15,60 eura. Do koje točke bi visina ovih davanja zaista mogla obeshrabriti turiste, ostaje neizvjesno, kaže Rosselló.
Prema riječima Haralda Zeissa s Instituta za održivi turizam u Wernigerodeu, prihodi od turističkih taksi se u mnogim odredištima koriste za kompenzaciju utjecaja na okoliš, financiranje održivih projekata ili održavanje turističke infrastrukture.
"Barem se tako navodi prilikom planiranja i uvođenja takse", kaže on. No, konkretna namjena varira: od subvencioniranja ekološki prihvatljivog prijevoza do pokrivanja budžetskog deficita.
"Ključni faktor je transparentnost i namjensko trošenje sredstava. Ali kada budžet presuši, onda se sredstva koriste i u druge svrhe."
Važan argument protiv kritike turizma
Prihodi od turističkih taksi igraju značajnu ulogu u budžetima mnogih gradova. Barcelona, na primjer, godišnje ostvari prihod od 100 milijuna eura od ove takse, čime ona postaje treći najveći izvor prihoda. Kako bi odgovorile na rastuće kritike turizma, vlasti Barcelone koriste ova sredstva za financiranje projekata, koji donose korist cijeloj zajednici, a ne samo turističkom sektoru. Tako se trenutno 100 milijuna eura ulaže u klimatizaciju školskih zgrada.
U Berlinu, međutim, ne postoji posebna namjena ovih sredstava. Prihodi od turističke takse, koji će u 2024. godini iznositi skoro 90 milijuna eura, idu direktno u gradski proračun. Isto važi i za Amsterdam, gdje turistička taksa postoji još od 1973. godine. Trenutno iznosi 12,5 posto cijene noćenja i 2025. godine bi trebala donijeti prihode od 260 milijuna eura. "Ova taksa je važan izvor prihoda, ali se također koristi kao alat za upravljanje rastom i povećanim izazovima koje donosi turizam", kaže glasnogovornik gradske uprave. Međutim, njen utjecaj na smanjenje broja turista je minimalan.
Venecija udvostručuje ulaznu taksu
Isti zaključak donesen je i u Veneciji, gdje jednodnevni turisti od prošle godine moraju plaćati ulaznu taksu na određene dane.Dubrovnik je razmišljao o uvođenju taksi za ulazak u stari grad kao Venecija, ali nije. Zato recimo autobusi, koji dovoze goste sa kruzera, moraju preko interneta prijaviti dolazak tih turista i platiti posebnu taksu.
Opozicijski političari u Veneciji kritiziraju tvrdnjom da je taksa preniska da bi obeshrabrila turiste. Stoga je gradska uprava najavila da će se u 2025. broj dana, kada se naplaćuje taksa, povećati s 29 na 54. Oni koji rezerviraju unaprijed najmanje četiri dana, i dalje će plaćati pet eura, dok će za ostale cijena biti udvostručena na deset eura. Hoće li ovo biti dovoljno kako bi se smanjio broj posjetitelja, ostaje da se vidi.
Profesor Rosselló s Balearskog sveučilišta sumnja u to.
"Za većinu ljudi, odlazak na odmor nije luksuz, nego osnovna potreba." To pokazuje i primjer Mallorce, gdje većina turista plaća taksu bez prigovora.
"Ove takse se generalno prilično dobro prihvaćaju", kaže Rosselló. "Pogotovo ako doprinose održivosti destinacije."
Međutim, granice ipak postoje. Primjer Butana to jasno pokazuje. Kada je prije nekoliko godina turistička taksa tamo podignuta na 200 dolara, broj posjetilaca je naglo opao, kaže Susanne Meier.
"I mi smo to osjetili po broju rezervacija. Taj iznos ipak nitko nije bio spreman platiti."
POGLEDAJTE VIDEO: Turisti pohrlili na riječki karneval: 'Ove godine međunarodno maškaradno ludilo'
