Serija snažnih potresa koja je u utorak pogodila Albaniju, u čitavoj je regiji nametnula pitanje mogu li objekti izgrađeni proteklih desetljeća izdržati sličnu jačinu potresa. Potres s epicentrom u Albaniji osjetio se i u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, na Kosovu, u Italiji, Bugarskoj i Grčkoj. U Bosni i Hercegovini je u utorak, u općini Nevesinje, zabilježen potres od 5,4 stupnja po Richteru, a osjetio se i u Sarajevu gdje su mnogi prestrašeni stanovnici izašli iz zgrada na ulice. Ipak, u BiH nije zabilježena veća materijalna šteta.
"Niti jedna fasada u glavnom gradu nije oštećena, a nisu popucala ni stakla na visokim poslovnim zgradama", kazao je za Radio Slobodnu Europu (RSE) sarajevski arhitekt i povjesničar Mufid Garibija.
'Konstrukcija je ključna za otpornost objekta'
Garibija kaže kako taj podatak - da nije bilo većih oštećenja - govori da se u BiH još uvijek poštuje sustav gradnje uspostavljen u bivšoj Jugoslaviji nakon razornih potresa u Skoplju 1963. godine, u Banjoj Luci 1969. te u Crnoj Gori 1979. godine.
"Imamo standarde gdje su osnova projektne dokumentacije statički proračuni i sami statički proračuni su projektirani seizmički. Imamo točne normative i po toj projektnoj dokumentaciji kako se gradi. Mislim da možemo biti sigurni za ove manje potrese. Ne daj Bože razornog potresa s velikim amplitudama, mada do toga neće ni doći, to je sasvim druga priča", kazao je Garibija.
On ističe da je u projektnoj dokumentaciji statika ključna stvar te da je u BiH propisano da svaki izgrađeni objekt treba podnijeti potres do 7 stupnjeva po Richteru.
Na pitanje zašto su, onda, u jednom novoizgrađenom sarajevskom naselju građani nakon potresa u utorak ipak prijavili pucanje zidova u stanovima, Garibija kaže da je unutrašnjost tih stanova možda bila pregrađena siporeksom ili nekim drugim lakšim materijalom. No, kada je riječ o otpornosti objekata na potrese, ključna je konstrukcija.
Italian rescuers search for survivors through the rubble of a collapsed building on November 27, 2019 in Thumane, northwest of the capital Tirana, after an earthquake hit Albania. Albania was in national mourning on November 27 as emergency workers continued to pull bodies from the ruins of buildings gutted by a violent earthquake, with nearly 30 dead found so far and more than 40 rescued alive. Tirana declared a state of emergency in the areas hardest-hit by the November 26 pre-dawn earthquake: the coastal city of Durres and the town of Thumane, where victims were trapped by toppled buildings., Image: 485169928, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Gent SHKULLAKU / AFP / Profimedia
'Danas su sigurne samo zgrade izgrađene do 1995.'
U Crnoj Gori još se pamti razorni potres koji je 1979. godine pogodio tamošnje primorje, a najviše Bar i Ulcinj.
"Da je potres kakav je pogodio Drač, istom snagom pogodio područje Crne Gore, bojim se da bi epilog bio isti kao i u Albaniji", kazao je za RSE crnogorski arhitekt Ljubomir Stjepčević.
On ističe kako je Crna Gora u vrijeme turističkog i građevinskog buma u zadnja dva desetljeća bila poprište masovne gradnje s tisućama neplanski izgrađenih poslovnih i stambenih objekata, naročito duž crnogorskog primorja. Stoga Stjepčević kaže kako, po svemu sudeći, lekcije nakon razornog potresa 1979. nisu naučene.
U potresu koji je 15. travnja 1979. godine pogodio crnogorsko primorje i sjevernu Albaniju snagom od 7 stupnjeva po Richteru, u Croj Gori poginula je 101 osoba, a u Albaniji 35. Više od 100.000 osoba ostalo je bez krova nad glavom. Stjepčević smatra da bi danas, u slučaju potresa kakav se ovoga tjedna dogodio u Albaniji, sigurni bili samo stanari zgrada izgrađenih do 1995. godine.
"Od 1995. kada je počela tržišna gradnja i kada su se pojavili razni investitori koji nemaju pojma o građevinarstvu, konobari, šoferi i ostali, počelo se graditi objekte koji su sa seizmičkog, ali i drugih aspekata, vrlo sumnjivi. Dovoljno je da vidite novogradnju u Budvi, ali i u Podgorici. Otpadaju fasade i slično, što govori o kvaliteti gradnje novijeg datuma", ističe Stjepčević.
'U trci zaradom gradilo se nestručno i neplanski'
Profesor Srđan Janković s Građevinskog fakulteta u Podgorici, inače stručnjak za seizmičko planiranje i projektiranje, kaže za RSE da su današnje zgrade, pod uvjetom da se poštuju svi kriteriji, znatno kvalitetnije od prijašnjih.
"Problem je masovnost gradnje i u uvjetima gradnje na veliko uvijek moramo računati na investitore koji neće ispoštovati principe u vezi sa seizmikom objekta. To je naprosto zakon vjerojatnosti", kaže Janković.
Dodaje da tomu kumuju institucije, ponajprije građevinska inspekcija, koje ne rade svoj posao, a zatim i korupcija u građevinskom sektoru. U utrci za zaradom gradilo se, kaže, nestručno i bez plana, a investitori su potkupljivali one koji su bili dužni paziti da se poštuju zakoni i pravila struke.
Lekcije su morali učiti i u Sjevernoj Makedoniji nakon potresa koji je 26. srpnja 1963. godine pogodio Skoplje. Poginuloje vipe od tisuću ljudi, ozlijeđeno oko 3000, a više od 120 tisuća ostalo je bez domova. Zbog toga su ondje propisani vrlo strogi standardi, ali stručnjaci tvrde da unatoč tomu postoji velik velik postotak objekata izgrađenih mimo propisa, tzv. divlje gradnje.
Martin Panovski, predsjednik Udruženja arhitekata Makedonije, kazao je za RSE da su objekti koji se grade legalno itekako provjereni jer su u Sjevernoj Makedoniji po tom pitanju zakoni mnogo stroži nego u susjednim zemljama pa čak i nekim mnogo razvijeniji državama.
People stand in front of a collapsed building in the town of Durres, western Albania on November 27, 2019, after an earthquake hit Albania. Albania was in national mourning on November 27 as emergency workers continued to pull bodies from the ruins of buildings gutted by a violent earthquake, with nearly 30 dead found so far and more than 40 rescued alive. Tirana declared a state of emergency in the areas hardest-hit by the November 26 pre-dawn earthquake: the coastal city of Durres and the town of Thumane, where victims were trapped by toppled buildings., Image: 485115764, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Beograd i Srbija prepuni 'divlje gradnje'
S divljom gradnjom suočeni su i u Srbiji, ponajviše u Beogradu. Beogradski arhitekt Slobodan Maldini kaže da se prekretnica dogodila 199o-ih kada su zakonima omogućene nadogradnje objekata. Tada je, kaže, počelo urušavanje i kvaliteta gradnje, a u samoj izgradnji počelo se koristiti manje kvalitetne materijale.
"Danas imamo na tisuće zgrada koje su jednostavno opterećene tim nadogradnjama, nadziđivanjima, drugim krovnim konstrukcijama, doziđivanjima i sličnim građevinskim radovima tako da je sigurnost tih zgrada ugrožena. Ne želim širiti paniku i reći da je sigurnost niska, ali je ugrožena“, kazao je Maldini za RSE.
On ističe kako su propisi doneseni u Srbiji proteklih godina praktički stimulirali one investitore koji nisu htjeli raditi pozakonu.
"Mi smo jedina zemlja u regiji koja ima tzv. legalizaciju. To znači, ako želite nešto graditi, slobodno gradite, a poslije podnesite zahtjev za legalizaciju, odnosno ozakonjenje", kazao je beogradski arhitekt Maldini.
