Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili na javnom skupu i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka – to su kaznena djela za koja se za sada tereti 18 od 38 uhićenih sudionika prosvjeda u Beogradu 24. prosinca ove godine, javlja Deutsche Welle.
Sedmero osoba postiglo je sporazum o priznanju krivice i uvjetno su osuđeni na po šest mjeseci zatvora. Za četvero je određen pritvor do 30 dana, jedna osoba branit će se sa slobode, dok se šest ljudi nalazi u kućnom pritvoru. Ako optužnice protiv njih budu podignute i oni budu proglašeni krivima, prijete im kazne od šest mjeseci, do pet godina zatvora.
"Moj klijent je Dimitrije Popovski, ima 21 godinu i student je slikarstva. Saslušan je pred javnim tužiteljem i negirao je da je izvršio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret", kaže odvjetnik Ivan Ninić.
"Tužitelj je tražio pritvor od 30 dana, a sudac izrekao mjeru zabrane napuštanja stana bez elektronskog nadzora. Ja ću danas (29.12.) podnijeti žalbu i protiv te mjere, jer smatram da je ona prekomjerna. Jedino što bi se moglo opravdati jeste zabrana posjeta javnim skupovima i to do 30 dana“, kaže za DW Ninić.
Nasilničko ponašanje na javnom skupu
On objašnjava da se Popovskom na teret stavljaju nasilničko ponašanje na javnom skupu i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka. To je obrazloženo tvrdnjom da je 24. prosinca, kada je na poziv koalicije "Srbija protiv nasilja" dio demonstranata pokušao ući u Skupštinu grada Beograda, Popovski oko 17 sati bacio kamen na zgradu te institucije.
"Taj prosvjed nije bio u 17, nego između 19 i 21 sat. Uz to, ne postoje ni videosnimka, ni svjedoci, već dva policijska službenika koji su ga par stotina metara od Skupštine grada legitimirali. Tada mu je policajac u civilu prišao s leđa i rekao: Ja sam policajac, uhićen si. On je pitao: Zašto, i dobio odgovor: Objasnit će ti u policijskoj postaji“, kaže Ninić.
Odvjetnik dodaje da bi Popovski u najgorem slučaju mogao biti procesuiran prekršajno zbog kršenja javnog reda i mira, kao i da se za takve incidente uglavnom izriče novčana kazna od oko 5000 dinara.
Za ista kaznena djela za koja se tereti Popovskog okrivljeni su i klijenti odvjetnika Uroša Tešmanovića. "Ono što je primjetno – i to sam konstatirao s kolegama koji su u Palači pravde zastupali ostale uhićene – to je da je ovdje riječ o generičkoj kaznenoj prijavi. Gotovo svima su na teret stavljene iste radnje – da su kamenjem gađali policiju i zgradu gradske skupštine, da su uništavali imovinu, da su nanosili lake i teške tjelesne ozljede policajcima i da su poticali na nasilno rušenje ustavnog uređenja… Ali, bez objašnjenja kako su to učinili“, kaže Tešmanović za DW.
Prema članku 309. Kaznenog zakona, pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka podrazumijeva namjeru da se silom svrgnu najviši državni organi ili njihovi predstavnici. Odluka da se uhićenima 24. prosinca na teret stavi tako teško kazneno djelo, predstavlja i oblik zastrašivanja, zajednički je dojam sugovornika DW-a.
"Poruka vlasti je da nema milosti, da svi trebaju ostati kod kuće i da više i ne pomisle da puste dijete na bilo kakve prosvjede“, ocjenjuje odvjetnik Ninić. "Ta poruka je brutalna i u domeni je onih koje šalje Aleksandar Lukašenko oporbenim aktivistima. Ništa manje surovi nisu ni Orban ili Erdogan. To je karakteristika autoritarnih lidera koji žele uspostaviti svoj poredak, koji misle da država pripada njima, koji su vrlo senzitivni, ali ne na kamen koji poleti ka državnoj instituciji, nego na bilo kakvu vrstu otpora. Vučić želi ugušiti zdravu jezgru ovog društva, kako se ova gruda ne bi dalje širila“, smatra Ninić.
'Direktno ispunjavanje želja Vučiću'
Sličnog je mišljenja i Petar Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava. On vjeruje da je namjera vlasti u Srbiji da se studenti i građani, koji i dalje svakoga dana izlaze na prosvjede u cilju poništavanja izbora od 17. prosinca, obeshrabre i odustanu od svih svojih zahtjeva.
Navodi o pozivanju na nasilnu promjenu ustavnog poretka, koje je MUP iznio u gotovo svim kaznenim prijavama, nova je faza autoritarnog režima u Srbiji, ocijenio je za televiziju N1 Srđan Cvijić iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku, dok odvjetnik Ivan Ninić takav potez institucija Srbije vidi kao direktno ispunjavanje želja Aleksandru Vučiću.
On skreće pozornost da je predsjednik Srbije na konferenciji za novinare rekao da su uhićeni izvršili ozbiljna kaznena djela. "To je bio jasan ’input’ Višem javnom tužilaštvu da predsjednik države očekuje od njih da mu isporuče 38 ljudi i da se prema njima ponašaju na jedan bezobziran način, kao da je riječ o teroristima koji su iza sebe ostavili kaos“, kaže Ninić.
POGLEDAJTE VIDEO: Promjene ili Vučić? Reporter RTL-a iz Beograda: 'Vučić neće pasti, ali ovi izbori odredit će smjer u kojem ide Srbija'
Poslije 24. prosinca na društvenim mrežama objavljene su videosnimke na kojima se vide policajci kako tuku ljude u okolini Skupštine grada. Komitet pravnika za ljudska prava ocijenio je da je "policija upotrijebila prekomjernu silu", dok je Beogradski centar za ljudska prava podnio i dvije kaznene prijave protiv N.N. policijskih službenika. Više javno tužiteljstvo je, međutim, priopćilo da je policija reagirala u skladu sa zakonom.
"Nažalost, ovo nije prvi slučaj policijske brutalnosti tijekom građanskih prosvjeda. Bilo ih je i ranije, poput srpanjskih prosvjeda 2020. godine. Policijsko nasilje nad demonstrantima koje se tada dogodilo nije dobilo epilog", podsjeća Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava.
Privid demokracije
Jesu li potezi institucija Srbije u vezi s prosvjedom 24. prosinca znak da Srbija više i ne pokušava držati se načela vladavine prava, koje je, kao kandidat za ulazak u EU, obvezna poštivati?
Petar Vidosavljević ocjenjuje da poštovanje vladavine prava u Srbiji "već godinama ozbiljno narušeno“, kao i da institucije svojim radom pokazuju da se zakoni primjenjuju selektivno, između ostalog i kada je u pitanju sloboda okupljanja.
"Građani i aktivisti koji prosvjeduju se pritvaraju, zastrašuju i izlažu medijskom linču, a toleriraju se okupljanja desničarskih organizacija, tijekom kojih se veličaju osuđeni ratni zločinci, poziva na protjerivanje izbjeglica i širi govor mržnje“, ukazuje on.
Sve to, navodi Vidosavljević, uz kršenje izbornih prava i medije koji o prosvjedima ne izvještavaju objektivno, ne može se povezati s demokracijom i poštovanjem ljudskih prava. „Institucije postoje i one rade, ali često samo kako bi se stvorio privid demokracije“, zaključuje za DW Petar Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava.
