Nakon što je u talijansku rijeku Po, po svemu sudeći, namjerno izliveno 10 milijuna litara nafte iz bivše rafinerije Lombarda Petroli u Villasanti, pokraj Monze, Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner za net.hr je kazao kako taj incident pokazuje koja je opasnost od ekoterorizma ili namjerne ljudske pogreške. arti-201002240401006 "Nema potpuno sigurnih postrojenja", ističe Piršić, "u svakom se postrojenju može dogoditi havarija koja može biti i slučaj diverzije, pa i ekoterorizma".
Hrvatska bi trebala razmisliti koliko su sigurna postrojenja na i oko otoka Krka, gdje se na malom prostoru nalaze petrokemija, naftovod, rafinerija i elektrana, a stiže i LNG terminal, poručuje Piršić.
Kako iz Italije javlja dopisnik Večernjeg lista, službe spašavanja, na čelu s vatrogascima, postavili su tri zaštitna pojasa u blizini grada Piacenze na rijeci Po. Civilna zaštita s vatrogascima s posebnim sisaljkama nastoji izvuči što veću količinu nafte iz rijeka Lambro i Po, te spriječiti njezin dolazak do Jadrana.
Naftna mrlja, uz smrad i posljedice po floru i faunu uz rijeku, ugrožava i ribe i biljke pod vodom jer na površini vode stvara opnu koja onemogućava izmjenu plinova, odnosno dotok kisika u vodu, pa ribe i ostali stanovnici rijeke ne mogu disati.
Talijanska ministrica za zaštitu okoliša Stefania Prestigiacomo je izjavila kako je to strašan atentat na okoliš i javno zdravlje. "Istraga će utvrditi čija je odgovornost za tu katastrofu", najavila je.
Jadranom plove naftne mrlje veličine tri otoka Krka
Naftna mrlja mogla bi stići i do Jadrana. "Količina nafte koja se izlila u rijeku Po nije dovoljna da bi stvarno ugrozila Jadran", kaže Piršić, "ali će nanijeti veliku štetu delti rijeke Po, koja je kao i svaka delta važan ekosustav i stanište mnogobrojnih biljnim i životinjskim vrstama". Koja će šteta biti, teško je procijeniti jer, kaže Piršić, to ovisi o kojoj je vrsti nafte ili njezinom derivatu riječ. Inače, već stotinjak litara nafte može potpuno zagaditi neki izvor pitke vode.
Piršić, inače, ističe kako su znanstvenici pomoću satelitskih snimaka ustanovili da Jadranom već plove naftne mrlje ukupne veličine tri otoka Krka, odnosno oko tisuću kvadratnih kilometara. Te su naftne mrlje, ističe, nastale kao posljedica neincidentnih situacija, odnosno ispuštanja iz tankera prilikom pranja tankova i slično. Zbog toga je, kaže Piršić, Jadran već prezagađen ugljikohidratima.
