Ta promjena, najdramatičnija u obrambenoj politici otkako je Japan uspostavio svoje poslijeratne oružane snage prije točno 60 godina, znatno će proširiti vojne opcije Japana jer je njome okončana zabrana "kolektivne samoobrane" ili pomaganja napadnutoj prijateljskoj zemlji.
Ministar obrane Itsunori Onodera rekao je u izjavi za novinare da je Abeova vlada usvojila odluku o toj promjeni kojom se također ublažavaju ograničenja na aktivnosti u mirovnim operacijama UN-a i incidente "u sivoj zoni" koji nisu pravi rat.
Odnosi s Kinom ionako zategnuti
Tako će japanske snage postati povezanije s vojnim snagama savezničkih zemalja, ali će vlada vjerojatno biti oprezna glede slanja vojnika na teren u multilateralnim operacijama kao što je bila invazija na Irak 2003.
Nova politika ljuti Kinu, čiji su odnosi s Japanom zategnuti zbog pomorskog spora, nepovjerenja i naslijeđa negdašnje japanske vojne agresije.
"Kina se protivi japanskom izmišljanju kineske prijetnje u svrhu unapređivanja svoje domaće političke agende", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei na tiskovnoj konferenciji u Pekingu.
Ljuti i birači "Zahtjevamo da Japan poštuje razumnu zabrinutost svojih azijskih susjeda za sigurnost te da mudro riješi to pitanje", kazao je.
Međutim, tu će promjenu pozdraviti Washington koji već dugo poziva Tokio da postane ravnopravniji partner kao i zemlje jugoistočne Azije koje također imaju sporove s Kinom.
Dio japanskih birača strahuje da će se njihovi vojnici uplesti u strane ratove, a neki su ljuti zbog promjene te ustavne odredbe jer smatraju da se nije poštovala formalna procedura.
