Obavještajni podaci o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje kojima je tadašnji premijer Tony Blair opravdao invaziju, kojom je svrgnut Sadam Husein i poginulo 179 britanskih vojnika, bili su manjkavi i uzeti su zdravo za gotovo, pokazala je istraga.
Odluka da se Britanija priključi invaziji predvođenoj SAD-om "nije ni izbliza" bila pravno utemeljena, a zalaganje Blaira za vojnu akciju bilo je prenaglašeno, rekao je predsjednik istražnog povjerenstva John Chilcot.
Oružje za masovno uništenje
"Istraga ne govori o tome je li vojna akcija bila legalna ili nije", izjavio je Chilcot novinarima i obiteljima nekih od vojnika poginulih u Iraku.
"No, ono što smo zaključili jest da su okolnosti u kojima je odlučeno da postoje pravni temelji za vojnu akciju bile daleko od zadovoljavajućih", dodao je.
Blairov govor u parlamentu 2002. o riziku koje predstavlja navodno iračko oružje za masovno uništenje i prateće obavještajno izvješće bili su predstavljen s "neopravdanom dozom sigurnosti", istaknuo je Chilcot.
Zašto je Blair tako odlučio?
Dodao je da je nekoliko dana prije invazije glavni vladin odvjetnik tražio od Blaira da potvrdi da je Irak prekršio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, što bi opravdalo rat.
Blair je tvrdio da je Bagdad doista prekršio rezolucije, ali je Chilcot dodao: "Nije jasno na temelju čega je gospodin Blair tako odlučio".
Također je istaknuo da je Blair promijenio obrazloženje za pokretanje rata, najprije tvrdeći da Sadam Husein ima "goleme zalihe" ilegalnog oružja, a poslije govorio o Sadamovoj namjeri da se domogne takvog oružja čime krši UN-ove rezolucije.
Vojna akcija
"To, međutim, nije bilo objašnjenje za vojnu akciju koje je iznio prije sukoba", istaknuo je Chilcot.
Sedam godina nakon početka pripreme, komisija za istragu kontroverznog angažmana Velike Britanije u ratu u Iraku 2003. konačno je u srijedu objavila izvještaj, vrlo oštro prema nekadašnjem premijeru Blairu.
Otegnula se izrada izvješća
Izrada izvješća naručenog 2009. predugo se rastegnula i sama postavši kontroverznom, ponukavši gnjevne članove obitelji vojnika ubijenih u Iraku da postave ultimatum vlastima, pod prijetnjom pokretanja pravnog postupka.
Chilcotova komisija, nazvana po njegovu predsjedniku Johnu Chilcotu, prema prvobitnom dogovoru zaključke je trebala donijeti u roku od godinu dana.
