Novi soj omikron "napada" Europu, a države vode sve veću borbu kako bi dodatno potaknule građane na cijepljenje.
"Unatoč mjesecima uvjeravanja, unatoč intenzivnim medijskim kampanjama, unatoč raspravama u raznim medijima, nismo uspjeli uvjeriti dovoljno ljudi da se cijepe", rekao je bivši austrijski kancelar Alexander Schallenberg prošlog mjeseca, prenosi CNN.
Austrija je cjepiva učinila obveznim za dijelove stanovništva i nametnula ograničenja koja su sve više usmjerena na necijepljene, dok se Europa bori s dvostrukim izazovima naglog rasta broja covida i male stope cijepljenja.
Prošlo je gotovo godinu dana od početka kampanje cijepljenja u EU-u, a skoro svaki treći Europljanin je još uvijek necijepljen. Vlade diljem Starog kontinenta se boje da agresivnom kampanjom ne bi navukle bijes građana i još veći otpor cjepivu.
Nepovjerenje u institucije
Samo 19% Europljana smatra svoju vladu pouzdanim izvorom informacija o cjepivima protiv bolesti covid-19, kaže istraživanje koje je u svibnju 2021. proveo Europski barometar.
Čak i prije pandemije, neodlučnost oko cjepiva u Europi bila je snažno povezana s populističkim nepovjerenjem u glavne stranke i vlade. Jedna studija objavljena u European Journal of Public Health otkrila je "vrlo značajnu pozitivnu povezanost između postotka ljudi u zemlji koji su glasali za populističke stranke i postotka koji vjeruju da cjepiva nisu važna i nisu učinkovita".
Karta onih koji su ostali necijepljeni pokazuje da tamo gdje postoji nepovjerenje u vladu i tradicionalne političke stranke, je i veći otpor i manje cijepljenih.
U osnovi, ljude koji vjeruju institucijama nije potrebno uvjeravati.
Necijepljeni vole populiste
Istočna Europa ima najniže stope procijepljenosti. Bugarska ima najnižu stopu od svih članica EU-a, sa samo 26,6% cijepljenih u ukupnom stanovništvu, govore vladini podaci. Bugarska je također prolazila kroz veliku političku krizu s čak tri parlamentarna izbora održana ove godine.
Poteškoće s uvođenjem cjepiva i dosezanjem udaljenijeg i starijeg ruralnog stanovništva također su razlozi slabe procijepljenosti u istočnoj Europi.
U nekim od zemalja u kojima je korištenje cjepiva bilo najniže, populističke stranke su ili na vlasti ili jake na izborima.
Dalje prema zapadu, niže stope cijepljenja također se mogu naći u zemljama i regijama s populističkim, glasnim populističkim ili ekstremističkim pokretima, kao u Njemačkoj, Austriji i sjevernoj Italiji.
U članku objavljenom u časopisu Psychological Medicine u listopadu, Michele Roccato i Silvia Russo sa Sveučilišta u Torinu tvrde da njihova studija pokazuje da "ljudi s populističkom orijentacijom imaju tendenciju odbijanja cjepiva protiv bolesti covid-19. To je u skladu s prethodnim istraživanjem koje je pokazalo da je odbijanje cjepiva često politizirano, ali da njegova politizacija nije ograničena na tradicionalni rascjep lijevo-desno."
Protesti u Italiji
Dio desnice koristi priliku
Sophie Tissier, koja organizira prosvjede protiv covid ograničenja i cjepiva u Francuskoj, kaže da su ti prosvjedi stvorili novu političku snagu koja je radikalna, ali nadilazi stranačke političke linije.
Ona kaže da njezina skupina nastoji "stvoriti oporbu građana koja je izvan izbornih razmatranja i koja će reći: 'Pogledajte, vi više ne štitite naša prava prema zakonu."
U kolovozu je više od 230.000 ljudi izašlo na ulice diljem zemlje u jednom danu nakon što je Francuska postala jedna od prvih europskih zemalja koja je objavila korištenje covid potvrda.
"To je stvarno zapalilo stvari jer su ljudi shvatili da se život kakav je bio bliži kraju", rekla je Tissier. "Ljudi više ne bi bili slobodni, niti bi mogli izlaziti kao što su prije", dodala je.
Procijepljenost u Francuskoj je među najvišima u Europi, što sugerira da čak i u zemljama u kojima postoji veliko oklijevanje s cjepivom, stav krajnje desnih ili populističkih stranaka o cjepivu može imati utjecaja.
Drugdje u Europi takve skupine očito raspiruju vatru protiv cijepljenja. U Austriji je krajnje desna Slobodarska stranka planirala nekoliko prosvjeda koji su planirani otkako je vlada prošlog mjeseca objavila uvođenje obveznog cijepljenja.
U dijelovima istočne Europe, ali i u Njemačkoj, sjevernoj Italiji, Nizozemskoj i Austriji stranke koje su se nekoć usredotočile na migrante sada koriste rašireni bijes onih koji se protive cjepivima i covid ograničenjima.
Tako bi prisilno cijepljenje moglo natjerati ljude u centre za cijepljenje, ali će također neke od njih otjerati na ulice, dodatno raspirujući njihovu duboko ukorijenjenu sumnju u "sustav". Borba protiv pandemije možda će jednog dana doći kraju, ali borba protiv populizma u Europi bi mogla tek početi.
