Slovenski predsjednik Borut Pahor jučer se u Bruxellesu sastao s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom, a u zajedničkoj izjavi za novinare njih su se dvojica dotakla graničnog spora Slovenije i Hrvatske. Iako je Juncker rekao kako spor doista nije samo bilateralno pitanje dviju zemalja te da bi potencijalno mogao predstavljati problem za cijelu Europsku uniju, šef Europske komisije ipak je bio jasan u namjeri da iskaže svoju nepristranost.
Iskusni diplomat i bivši hrvatski veleposlanik u Sloveniji Ivica Maštruko za Net.hr je komentirao Junckerov stav, ali i pomalo dramatično obraćanje javnosti slovenskog predsjednika.
"Mislim da je predsjednik Europske komisije jučer prije svega jasno dao do znanja da ovaj spor u Europi jednostavno nikoga ne zanima. Riječ je o manjem graničnom sporu u Piranskom zaljevu i Europa ne pokazuje zainteresiranost za njegovo rješavanje. Uostalom, Europska unija ima mnogo većih problema od arbitražne presude Hrvatskoj. Ne vidim ništa posebno novo u Junckerovu govoru. Postali smo dosadni i dosađujemo Europi s našim problemima", rekao je Maštruko.
'Postajemo dosadni u Europi sa svojim problemima'
Međutim, on smatra kako je Junckerova poruka ipak bila i važno upozorenje Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. "U postupku proširenja Europske unije koji bi u budućnosti možebitno obuhvatio i te tri zemlje, Juncker je jasno dao do znanja kako one neće moći u Europu unijeti problem neriješenih graničnih sporova. No, osim njima, svojim je govorom poručio i Hrvatskoj kako će, ako želi biti 'dobar susjed' te želi podržati te zemlje na njihovu europskom putu, s njima morati razriješiti sva otvorena pitanja", dodao je Maštruko.
Kao iznimni poznavatelj slovenske politike, Maštruko ističe kako ga nije začudio Pahorov pomalo dramatični apel hrvatskoj strani da poštuje odredbe arbitražne presude.
"Slovenska vanjska politika je primjer pomno osmišljenih, kontroliranih i koordiniranih stavova i istupa. Slovenski političari, od predsjednika Pahora, ministra vanjskih poslova Karla Erjavca pa sve do onih iz redova oporbe, o arbitraži govore jednako. Vode aktivnu vanjsku politiku i žele primjenu arbitražne presude. S druge pak, strane, hrvatska strana se ponaša kao noj koji zabija glavu u pijesak, a to proizlazi iz pat-pozicije u kojoj smo se kao zemlja našli", smatra Maštruko.
Dodao je i kako naša Vlada treba što prije promijeniti trenutačno ponašanje te kako je vrijeme za "izvlačenje glave iz pijeska".
President of European Commission Jean Claude Juncker (R) welcomes President of Slovenia Borut Pahor before their bilateral meeting at the EU headquarters in Brussels on January 8, 2018. / AFP PHOTO / JOHN THYS
DANAS ISTJEČE ULTIMATUM KOJI JE POSTAVIO TROMBLON: ‘Vladi sam dao rok do 16 sati. Ako dotad ne riješe problem, krećemo u akciju’
"Europska komisija se tu ne može miješati pa će vjerojatno i dalje inzistirati na dogovoru, ali i istodobno sugerirati Hrvatskoj da prihvati odluku arbitraže koja je, bez obzira na to što Hrvatska misli, donesena i ona će biti temelj svakog budućeg sporazuma Hrvatske i Slovenije", rekao je.
Mišljenja je stoga kako mehanizmi kojima raspolažu institucije Europske unije, poput primjerice ponude o posredovanju Europske komisije u pronalasku dijaloga između dviju zemalja, u graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, nemaju baš nikakvog učinka. To je, doduše, priznao i sam Juncker koji je izjavio kako "ideja o posredovanju Europske komisije nije dobro prihvaćena na obje strane".
Junckerova poruka Hrvatskoj
"Naravno da nije dobro prihvaćena i naravno da i Slovenija i Hrvatska odbacuju ideju posredovanja jer ono uvijek podrazumijeva nekakav kompromis i dogovor. Slovenija i Hrvatska se već više od 20 godina spore oko graničnih pitanja pa je malo vjerojatno da bi nakon toliko vremena sada bile spremne na ustupke", rekao je.
Maštruko ističe i Junckerovo nepopuštanje pritiscima i zahtjevima slovenske strane, no isto tako navodi kako je hrvatsko odbijanje priznavanja arbitražne presude štetno.
"Očito je da Juncker u ovom slučaju ide na jednu poziciju ekvidistance prema pritiscima i zahtjevima Slovenije. Međutim, činjenica je da je arbitražna presuda donesena i time je Hrvatska u nepovoljnoj poziciji jer će, bez obzira na to kad se bude potpisao ugovor o granicama, polazište biti odluka arbitraže. Ona je nezaobilazna i kad tad će biti prihvaćena u ovoj ili onoj formi i od toga se neće odstupati. Ova odluka suda je zapravo temelj, bez obzira što tko mislio o njoj, i polazna osnova za sve moguće buduće razgovore o granicama. Europska unija može imati razumijevanja prema stavu Hrvatske, ali tvrditi da odluka za nas ne postoji i da je nećemo prihvatiti, štetno je za Hrvatsku", rekao je.
Spor bi se mogao protegnuti unedogled
Maštruko je mišljenja kako bi se spor vođen na ovaj način mogao protegnuti unedogled. Rješenje vidi u odluci Sabora da se odluka Arbitražnog suda ponudi Sloveniji kao bilateralni ugovor.
"Kad Sabor mijenja i stavove, i odluke, i zakone, i ustave, ne vidim razloga da ne bi u jednom pametnom i racionalnom pristupu mogao prihvatiti odluku arbitraže u formi bilateralnog ugovora sa Slovenijom", zaključio je dugogodišnji diplomat.
19.10.2012., Prisavlje, Zagreb - Konstituirajuca sjednica novog Programskog vijeca HRT-a. Photo: Goran Jakus/PIXSELL
