Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je objavio djelomičnu mobilizaciju. Osim što je građanima Ruske Federacije obznanio da će jedan dio njih morati u rat, Putin se obratio i Zapadu, poslavši im zastrašujuću poruku da je spreman upotrijebiti oružje za masovno uništenje ako bude potrebno.
Putinove riječi, ali i postupci, nedvojbeno će utjecati na ionako već narušene međunarodne odnose. No, je li ovo sada točka bez povratka? Nakon ovoga, kamo zapravo idu odnosi Rusije i Zapada? Odgovore na ova pitanja, kao i na pitanja kako se u kontekstu ove ruske prijetnje trebaju postaviti neke europske zemlje, dao nam je iskusni diplomat i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač, koji je za Net.hr kratko prokomentirao aktualnu situaciju.
NET.HR: Nakon današnjeg obraćanja Vladimira Putina i otvorene prijetnje oružjem za masovno uništenje, kamo idu odnosi Rusije i Zapada od ove točke? Je li to točka bez povratka?
MIRO KOVAČ: Budući da su Ukrajinci pokazali da su uz snažnu vojnu pomoć Zapada sposobni uspješno izvesti značajnu ofenzivnu akciju, čime su oslobodili velike dijelove Harkivske oblasti, Vladimir Putin bio je prisiljen donijeti odluku o djelomičnoj mobilizaciji. Naime, Rusi nemaju dovoljno vojnika u Ukrajini, potrebna su im pojačanja ako žele zadržati okupirana područja. Stvorio se dojam da su Rusi ranjivi i da bi ih Ukrajinci mogli pobijediti. Vladimir Putin sada mijenja strategiju i narativ. Namjerava anektirati okupirana područja u Ukrajini i braniti ih. Dakle, Rusi se brane i upotrijebili bi i nuklearno oružje kako bi "svoj" teritorij zaštitili. Opasna je radikalizacija u zraku.
NET.HR: Možete li zamisliti Vladimira Putina u budućnosti kao priznatog sudionika međunarodnih odnosa ili je ovo njegov kraj u međunarodnoj politici? Ako njegov plan ne uspije, je li ovo njegov politički kraj u Rusiji?
MIRO KOVAČ: To ovisi o daljnjem razvoju događaja, to jest o tome koliko dugo će se Vladimir Putin moći održati na vlasti svojim pohodom na Ukrajinu. Bašar al-Asad je još uvijek sirijski predsjednik iako su neki prije deset godina očekivali njegov pad.
Samo jedan scenarij može ga natjerati za pregovarački stol
NET.HR: Obraćanje se trebalo održati jučer za vrijeme Opće skupštine UN-a. Kako komentirate da je Putin odabrao baš taj znakovit tajming te je time maknuo fokus sa skupštine?
MIRO KOVAČ: Na kraju je promijenio vrijeme emitiranja obraćanja ruskoj javnosti. Zbog spleta okolnosti morao je djelovati. Počinjao se nametati dojam da Rusija gubi tlo pod nogama. To mu je bio temeljni motiv takvog postupanja.
NET.HR: Znakovitu je izjavu jučer imao i Aleksandar Vučić koji je kazao da nas za mjesec dana čeka veći sukob nego u Drugom svjetskom ratu. Zna li Vučić nešto više nego ostatak svijeta?
MIRO KOVAČ: Ne znam što Aleksandar Vučić zna ili misli da zna. Međutim, danas smo čuli od samog Vladimira Putina da je spreman posegnuti za nuklearnim oružjem za zaštitu ruskog teritorija, što očito obuhvaća i nedavno u Ukrajini osvojena područja, u Luhanskoj, Doneckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti. Krim je već anektiran.
NET.HR: Kako se u kontekstu ove prijetnje prema Rusiji treba postaviti kontinentalna Europa, prije svega Njemačka i Francuska? Trebaju li zauzeti još tvrđi stav prema Moskvi?
MIRO KOVAČ: Stvari se u Ukrajini mogu samo promijeniti u korist Ukrajine ako njezine oružane snage, imajući pritom svekoliku podršku Zapada, što dakako uključuje značajnu pomoć i Njemačke i Francuske, nastave postizati uspjehe na terenu. Samo ukrajinski uspjesi na terenu mogu Rusiju dovesti za pregovarački stol. Tako je na kraju bilo i u Hrvatskoj i Bosni Hercegovini, koje su bile napadnute u režiji velikosrpske politike Slobodana Miloševića. Operacije Bljesak, Oluja i Ljeto 95 prisilile su Miloševićevu Srbiju i njezine vazale u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini na pregovore.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE.
