Dvostruka eksplozija neviđene razorne moći, bez presedana u povijesti Libanona, koja je poharala Bejrut dodatno će oslabiti ionako krhku vladu u toj bankrotiranoj i izrazito polariziranoj zemlji, piše u četvrtak AFP.
Svi se pitaju može li ta katastrofa ubrzati pad vlade i dati novi podstrek narodnoj pobuni koja je zamrla zbog krize s pandemijom koronavirusa i kolapsa gospodarstva, ili će, naprotiv, ojačati moć vlade koja prvenstveno uživa potporu proiranskog Hezbolaha.
Formirana u siječnju 2020., vlada Hasana Diaba, predstavljena kao kabinet tehnokrata, na udaru je kritika da je podređena stranci predsjednika Michela Aouna, Slobodnom domoljubnom pokretu, i njegovom neuništivom savezniku, proiranskom Hezbolahu (Božja stranka).
Vlada koja odugovlači s provedbom gospodarskih reformi koje traži međunarodna zajednica i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi izašla iz krize, izaziva negodovanje i revolt stanovništva.
Dodatno ju je ovaj tjedan oslabila ostavka ministra vanjskih poslova, karijernog diplomata Nasifa Hittija, koji je ukazao na "odsutnost stvarne volje" za pokretanjem reformi.
Iako naizgled paradoksalno, strašna eksplozija je prekinula diplomatsku izolaciju vlade, koju su bogate zemlje Zaljeva suprotstavljene Iranu gotovo pa izopćile, a strana pomoć pristiže.
"U bilo kojoj drugoj zemlji vlada bi, nakon eksplozije tako golemih razmjera, dala ostavku jer činjenica da je u luci bila uskladištena golema količina amonijevog nitrata bez ikakvih mjera sigurnosti predstavlja kazneno djelo nemara", kazala je Maha Yahya, direktorica centra Carnegie-Bliski istok.
U eksploziji u Bejrutu poginulo je prema posljednjim podacima 135 ljudi, a oko 5000 je ozlijeđeno.
Pobuna protiv političke klase, bez jasne alternative
"Usprkos bijesu naroda (...) trenutna ostavka vlade još uvijek mi se ne čini vjerojatna jer nema jasne alternative", ocjenjuje politolog Karim Emile Bitar.
Bitar pojašnjava da je pokret općenarodne pobune, koji a priori odbacuje političku klasu, diskreditirao tradicionalnu oporbu.
Narodna pobuna koja je buknula 17. listopada prošle godine se ispuhala, posebice zbog pandemije covida-19 i mjera karantene, ali isto tako i zbog iscrpljenosti stanovništva bačenog na koljena zbog drastičnog pogoršanja životnog standarda.
"Koronaviris je političkoj klasi omogućio predah", ističe Bitar, uvjeren da će drama koja se desila u utorak dati "novi zamah revoluciji".
"Libanonci će biti još odlučniji u traženju da korumpirana politička kasta podnese račun", kazao je taj analitičar, ocjenjujući da će druga faza ustanka biti "daleko brutalnija od prve".
Hezbolah čekaju prozivke
Yahya, koja je u procjeni opreznija i smatra da, ako strašna eksplozija koja je potresla zemlju ne samo doslovno već i figurativno može pokrenuti one koji od listopada prosvjeduju pod sloganom "svi, bez iznimke", također može još više ljudi potaknuti da se odluče na odlazak iz zemlje.
Na pitanje koliko događaji od utorka mogu pridonijeti slabljenju proiranskog Hezbolaha koji je dio vladinog sustava i kojeg se proziva za upravljanje upravo bejrutskom lukom, ili da barem svakako potajice kontrolira uplovljavanje i isplovljavanje iz luke, Yahya smatra da Božja stranka ne može izbjeći prozivke na odgovornost.
Hezbolah je posljednjih dana neuobičajeno tih, a njegov glavni tajnik Hasan Nasralah je odgodio obraćanje predviđeno za srijedu navečer.
Već oslabljen zbog američkih sankcija, taj šijitski pokret će također zbiti redove pred donošenje presude UN-ovog Posebnog suda za Libanon u slučaju likvidacije bivšeg sunitskog premijera Rafica Haririja, ubijenog u atentatu 2005.
Objava presude je trebala biti u petak, ali je zbog dana žalosti odgođena za 18. kolovoza. Četvorici optuženih, svi pripadnici Hezbolaha, sudilo se u odsutnosti, no presuda bi mogla izazvati napetosti na terenu između pristaša bivšeg premijera i pripadnika i simpatizera Hezbolaha.
