Petina svih zaposlenih u Sloveniji trenutačno je zaposlena u javnom sektoru, gotovo 26 tisuća više nego prije deset godina. Dejstva 24ur donosi detaljnu analizu kakve su im plaće te zašto je prosječna plaća u javnom sektoru godinama veća nego u privatnom. 

Prije sedam godina u javnom sektoru u Sloveniji bilo je zaposleno preko 172.000 ljudi. Taj se broj do ožujka 2020. povećao na 177.000. Dvije godine kasnije povećao se za dodatnih 5000 novih radnih mjesta, da bi u srpnju ove godine, u javnom sektoru bilo zaposleno više od 188.000 ljudi. To znači da se u posljednje tri godine broj zaposlenih povećao za preko 6.000, a u posljednjih sedam godina za gotovo 16.000.

Broj zaposlenih najviše se povećao među predavačima na višim strukovnim školama, nastavnicima srednjih i osnovnih škola te ostalim stručnim radnicima. Slijede ostali stručni i tehnički radnici te zdravstveni radnici i suradnici. Najveći broj odlazaka bio je među policijskim službenicima, administrativnim radnicima te odgajateljima i ostalim stručnim radnicima u vrtićima.

Plaće u javnom i privatnom sektoru

Prosječna bruto plaća u javnom sektoru prošle godine u susjednoj Sloveniji je iznosila je 2586 eura, dok je u privatnom sektoru bila tristo eura manja - 2281 eura. Ove godine te su razlike još veće zbog nove reforme plaća koja je stupila na snagu 1. siječnja. U prvoj polovici godine prosječna mjesečna bruto plaća u javnom sektoru iznosila je nešto više od 2800 eura, dok je u privatnom sektoru iznosila 2300 eura.

Foto: 24ur

"To nije neobično. Činjenica da su plaće u javnom sektoru u prosjeku za četvrtinu veće nego u privatnom sektoru vrijedi i drugdje u Europi", objašnjava ekonomist dr. Marko Jaklič s ljubljanskog Ekonomskog fakulteta.

"U prosjeku, u javnom sektoru postoji viša razina obrazovanja. Dob je važan element. U javnom sektoru ima starijih ljudi. A tako je i sa spolom. Dokazano je da su žene u javnom sektoru ravnopravnije muškarcima s raznim dodacima i tako dalje. I sve to doprinosi ovih viših dvadeset pet posto", dodaje. 

Plaće u javnom sektoru rastu brže od onih u privatnom sektoru, uglavnom zbog reforme plaća. Povećanje plaća bit će postupno, u šest rata, prva u siječnju, druga u listopadu, a zatim još četiri u dvije godine. U prosjeku se očekuje da će plaće u javnom sektoru porasti za otprilike 23 posto, odnosno 415 eura bruto. 

Plaća premijera i predsjednika države

Predsjednica Slovenije Nataše Pirc Musar i premijer Robert Golob najplaćeniji su u javnom sektoru i njihova bruto plaća iznosi 5.737,10 eura. To je gotovo duplo manje od plaće predsjednika i premijera u Hrvatskoj. Naime, nakon povećanja plaće dužnosnika, Zoran Milanović ima plaću od 6.273,94 eura neto odnosno 10.218,17 eura bruto. Andrej Plenković mjesečno prima 5.685,94 eura odnosno 8.561,55 bruto.

U tablici možete vidjeti i iznose plaće ostalih javnih službenika u Sloveniji. 

Foto: 24ur

Dodaci na plaću i božićnica

Bruto masa plaća u javnom sektoru također raste već godinama. Prošle godine iznosila je 5,9 milijardi eura, što je 5,7 posto više nego godinu prije i 70 posto više nego prije desetljeća. U prvoj polovici ove godine bruto masa plaća u javnom sektoru iznosila je 3,16 milijardi eura, što je 322 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine, kada reforma plaća još nije bila provedena. Rashodi za plaće dodatno će se povećati u budućnosti zbog reforme plaća. Prema prognozama Ministarstva uprave, očekuje se da će do 2028. dosegnuti 1,4 milijarde eura.

U slovenskom javnom sektoru postoji barem desetak različitih dodataka na osnovne plaće. Od dodataka za položaj, dodataka za duljinu radnog staža, stalni radni odnos, mentorstvo, specijalizaciju, manje povoljne uvjete rada do dodataka za rad u smjenama, rad u nepunom radnom vremenu, dostupnost od kuće, dvojezičnost. Uz osnovnu plaću i dodatke, plaća javnog službenika uključuje i dodatke za radni učinak - dodatke za redoviti radni učinak, za povećani obujam rada te za prodaju robe i usluga na tržištu.

Vlada predlaže da svi zaposlenici, uključujući i one u javnom sektoru, dobiju božićnicu. No stručnjaci upozoravaju da će biti veliki šok za javne financije. Nacrt zakona, koji je vlada odobrila prije tjedan dana, predviđa da će iznos božićnice koju bi poslodavci morali isplatiti do 18. prosinca biti polovica minimalne plaće, koja trenutačno iznosi 639 eura. Iznimke bi se odnosile samo na tvrtke s problemima likvidnosti. Zaposlenici u javnom sektoru dobivali bi puni iznos božićnice. 

POGLEDAJTE VIDEO: Pitali smo vas treba li Hrvatska zakonom propisati isplatu božićnice