Zastoj Europske unije oko navodnog neminovnog embarga na rusku naftu proteže se tjednima, toliko da je jedan veleposlanik svojim kolegama citirao dramu Samuela Becketta "U iščekivanju Godota": "Ništa se ne događa, nitko ne dolazi, nitko ne odlazi, to je grozno!"
Diplomati i dužnosnici postaju sve više frustrirani odlukama Europske Unije, a sve to utječe i na zbivanja u Ukrajini.
Države članice ne ispunjavaju obećanja o pritisku na predsjednika Vladimira Putina tamo gdje bi ga najviše zaboljelo: unosnu energetsku industriju. Brojne zemlje popuštaju Putinovim zahtjevima za plaćanje plina u rubljama. Podsjetimo, sredinom ožujka Putin je zapovjedio da se Rusiji plin i nafta plaćaju u rubljima. Dio je to ekonomskog rata koji se odvija između Rusije na jednoj strani te Europske unije, SAD-a i još nekoliko zemalja na drugoj.
Ekonomski stručnjaci taj potez tumače kao pokušaj Rusije da stabilizira tečaj rublja prema euru i dolaru nakon što je ruska nacionalna valuta drastično izgubila na vrijednosti od početka invazije na Ukrajinu.
Orban blokira embargo. No, ne samo on
Čelnici zemalja članica Europske unije u ponedjeljak će se sastati na izvanrednom summitu na kojem će raspraviti ozbiljna pitanja vezana za rat u Ukrajini. Hoće li pokušaj zabrane uvoza ruske nafte biti jedna od tema summita, još se uvijek ne zna.
Podsjetimo, mađarska vlada premijera Viktora Orbana smatra se glavnom preprekom. Orban je pisao Europskom vijeću kako ne želi ni raspravljati o tome sljedećeg tjedna. No, nije samo Orban koji se godinama sukobljavao s EU-om oko svega. I brojne druge zemlje nastavljaju s kupnjom ruskog plina putem računa u rubljama usred dvosmislenih upozorenja Europske komisije.
Jedan ministar je na nedavnom sastanku ministara EU-a istaknuo kako je žalosno što su neki operateri otvorili račune u rubljama suprotno onome što su javno priopćili.
"Ako se rat bude nastavio voditi bez pobjednika i gubitnika, mogli bismo vidjeti scenarij u kojem se jedinstvo Europske unije počinje raspadati", rekla je Nathalie Tocci, bivša savjetnica visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella.
Države članice također su podijeljene - osobito između zapadnih i istočnih naroda - oko toga koje oružje poslati Ukrajini, ima li koristi od razgovora s Putinom i koje uvjete Kijev treba prihvatiti u bilo kojem budućem mirovnom sporazumu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prvi je put predložila zabranu nafte početkom svibnja riječima: "Budimo jasni: neće biti lako."
Dogovor se postiže sve teže
Doista, članice EU-a sve teže postižu dogovor jer sankcije koje se razmatraju znače nametanje većeg opterećenja njihovim državnim financijama, rekli su dužnosnici.
Šesti paket sankcija iznimno je oslabio. Predložena razdoblja postupnog ukidanja produljena su, a nakon pritiska Grčke ukinuta je zabrana tankerima koji isporučuju rusku naftu u treće zemlje bilo gdje u svijetu. Vlada EU-a raspravlja o planu kojim bi se zaustavile pomorske isporuke nafte i izuzele one kroz divovski naftovod Druzhba na ograničeno razdoblje.
Podsjetimo, Rusija je prošle godine slala oko 720.000 barela sirove nafte u europske rafinerije svojim glavnim cjevovodom u regiju, u usporedbi s pomorskim količinama od 1,57 milijuna barela dnevno iz baltičkih, crnomorskih i arktičkih luka.
"Očekuje se da će Rusija ove godine zaraditi oko 320 milijardi dolara od izvoza energije, što je više od jedne trećine u odnosu na 2021. Zabrana ruske nafte i plina mogla bi odigrati ključnu ulogu u podršci Ukrajini na bojnom polju, a zatim dati Kijevu puno jaču poziciju u bilo kojoj faz mirovnih pregovora”, rekao je jedan od diplomata.
Bit će teško ako svi moraju podržati sve
"Na početku je jedinstvo koje smo pokazali nakon 24. veljače bilo prilično izvanredno", rekla je nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren u intervjuu. Sada je sve teže, rekla je, ali "dobri smo u rješavanju kompromisa u Europskoj uniji."
Nakon nafte, EU će se okrenuti plinu. Ona je signalizirala da želi zamijeniti ruski plin za dvije trećine do kraja godine i okončati uvoz do 2027. godine, što bi se moglo pokazati preambicioznim.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanski premijer Mario Draghi pozvali su na ukidanje načela jednoglasnosti. "Zahtjev jednoglasnosti će se morati ukinuti - bit će teško, ali EU ne može nastaviti ovako djelovati u vanjskoj politici", rekao je Guntram Wolff te dodao kako bi im odustajanje od toga omogućilo budu brži i hrabriji u pogledu sankcija."
