Bivšeg sovjetskog čelnika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Mihaila Gorbačova, koji je umro u utorak u 92. godini života, mnogi povjesničari smatraju jednom od najvažnijih osoba druge polovice 20. stoljeća, pišu agencije. Gorbačov je bio posljednji predsjednik SSSR-a, okončao je hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza. Podnio je ostavku na svoj položaj 25. prosinca 1991., a Sovjetski Savez se raspao nakon 69 godina.
Da je pred kraj života Gorbačov bio duboko razočaran onime u što se pretvorila Rusija pod Vladimirom Putinom, naročito nakon sukoba u Ukrajini započetog 2014. godine te ruske invazije na tu zemlju u veljači ove godine, potvrdio je ljetos njegov prijatelj Aleksej Venidiktov. Vendiditkov, ruski novinar i oštri kritičar Kremlja, u srpnju je za američki Newsweek kazao kako mu je Gorbačov rezignirano rekao da je Vladimir Putin "uništio njegovo životno djelo".
'Sve Gorbačovljeve reforme otišle su u pepeo, u dim'
Gorbačov, posljednji vođa Sovjetskog Saveza, u drugoj polovici 1980-ih pokrenuo je reforme koje su dovele do pada komunizma i Sovjetskog Saveza. Ovo potonje Putin je u više navrata opisao kao "tragediju". Tijekom Gorbačovljeva mandata započetog 1985. godine, ruske riječi "glasnost" (otvorenost) i "perestroika" (preustroj) ušle su u leksikon engleskih riječi označavajući politike koje su omogućile veću slobodu govora i ekonomske reforme te ublažavanje napetosti između Moskve i Zapada.
Otkako je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. veljače, Rusija je donijela rigidne zakone koji, primjerice, kritiziranje rata smatraju kaznenim djelom zbog kojeg se može završiti u zatvoru. U međuvremenu, NATO je povećao svoju prisutnost u istočnoj Europi kao odgovor na rusku agresiju, a Moskva se našla u međunarodnoj izolaciji zbog oštrih sankcija koje je uveo Zapad.
"Ono što je učinio Mihail Sergejevič Gorbačov potpuno je uništeno. Sve Gorbačovljeve reforme poništene su, otišle su u pepeo, u dim", kazao je Venidiktov za Newsweek.
Objasnio je i zašto.
"Kada me pitaju: Ima li nešto što ukazuje na to, odgovaram: Kada je Gorbačov otišao, u Europi je bilo 4000 NATO-ovih snaga za brzo djelovanje. Sada je NATO najavio da će ih do kraja sljedeće godine biti 300.000", istaknuo je Venidiktov.
U intervjuu 2015. upozorio: Stvari bi mogle eksplodirati
Valja podsjetiti i na intervju koji je Gorbačov dao njemačkom tjedniku Der Spiegel početkom 2015. godine, nakon što je izbio sukob u Ukrajini. Gorbačov je u tom razgovoru upozorio da je sadašnji svjetski poredak gotov i da dolazi novo doba. Sukobom Rusije i Ukrajine bio je i osobno pogođen, jer je napola (po majci) Ukrajinac, a i njegova supruga Raisa, preminula 1999. godine, bila je Ukrajinka. Gorbačov je u intervjuu Spiegelu upozorio na pogoršane odnosa Rusije i Zapada koji bi mogli dovesti svijet do ruba nuklearnog sukoba. Kazao je kako zbog toga osjeća snažan déjà-vu.
"Čini se da se sve ponavlja. Bilo je vrijeme za izgradnju Berlinskog zida i vrijeme za njegovo rušenje. Nisam jedina osoba kojoj treba zahvaliti što taj zid više ne postoji. Ostpolitik (bivšeg njemačkog kancelara) Willyja Brandta bio je važan, kao i prosvjedi u istočnoj Europi. Sada se grade novi zidovi i situacija prijeti eskalacijom. Ja, zapravo, vidim sve znakove novog Hladnog rata. Stvari bi mogle eksplodirati bilo kada ako ne djelujemo. Gubitak povjerenja je katastrofalan. Moskva više ne vjeruje Zapadu i Zapad ne vjeruje Moskvi. To je užasno", rekao je Gorbačov 2015. godine u jednom od svojih posljednjih intervjua.
Osvrnuo se i na mogućnost izbijanja novog velikog rata u Europi.
"Takav bi rat danas neizbježno doveo do nuklearnog rata. Ali izjave s obje strane i propaganda navode me na strah od najgoreg. Ako jedna strana izgubi živce u ovoj užarenoj atmosferi, onda nećemo preživjeti naredne godine.
Na pitanje novinara ne preuveličava li stvari takvim ocjenama, Gorbačov je odgovorio: "Ne govorim takve stvari olako. Ja sam savjestan čovjek, ali stvari tako stoje. Zaista sam duboko zabrinut."
