"Oceani rastu, ali i mi", "Naša kuća gori, spasimo svijet" - samo su neke od poruka na ulicama od Australije do SAD-a na najvećem globalnom prosvjedu za klimatske promjene do sada.
Sve je pokrenula švedska aktivistica Greta Thunberg
Vrhunac štrajka upravo je sada u New Yorku gdje mlada švedska aktivistica za zaštitu okoliša Greta Thunberg predvodi skup ispred sjedišta UN-a. Nizu prosvjeda pridružila se i Hrvatska.
Prosvjeda je bilo po cijelom svijetu, i u Australiji, i u Njemačkoj, i u Hong Kongu, i u Keniji. Svi su glasni u borbi za klimatske promjene, ulice diljem svijeta pune su učenika iz čak 150 zemalja. Najveći je to prosvjed za zaštitu okoliša u povijesti - milijuni školaraca markirali su iz škole.
''U školi učim o učincima klimatskih promjena i da trebamo nešto poduzeti, a vidim kako ljudi koji upravljaju našom državom ne rade ništa. To me zbunjuje. Dakle, danas sam ovdje da glasno kažem - Dosta je!'', rekla je prosvjednica iz Australije.
''Ovdje sam za bolju budućnost''
Da je dosta, rekli su u Berlinu gdje se okupilo više od 270 tisuća mladih koji su okupirali Brandenburška vrata. Na Tajlandu je 200-tinjak mladih upalo u zgradu ministarstva za okoliš. U Londonu su tijekom prosvjeda uhićene dvije osobe, dok se u srcu Moskve tek jedan 24-godišnjak borio protiv globalne ekološke katastrofe.
''Ovdje sam za bolju budućnost, da imamo bolju budućnost i da se i naša djeca mogu zabaviti u životu,'' rekla je Bonnie von Lenski iz Njemačke.
Val prosvjeda pokrenula je 16-godišnja Greta Thunberg, nominirana za Nobelovu nagradu za mir zbog aktivizma za klimu. Mlada švedska aktivistica Greta rekla je kako je o ovakvoj reakciji drugih mladih ljudi diljem svijeta mogla samo sanjati. Teško joj je povjerovati da se sve ovo dogodilo u samo nekoliko mjeseci.
Prosvjedovalo se i u hrvatskim gradovima
Prosvjedovalo se i u Hrvatskoj. U Splitu 200 mladih poručilo je ''Splite, probudi se!'' i tako podržalo borbu protiv klimatske krize.
Mija Bradić držala je transparent ''Propusti školu, za život" koji je trebao potaknuti učenike da propuste sat ili dva nastave i dođu na prosvjed, boriti se za svoje živote, budućnost i planet.
''Samo želimo podići svijest i obratiti pažnju vlasti i ljudi općenito koliko je važno brinuti se o klimatskim promjenama tako što najmanje možemo reciklirati'', izjavila je Zoe Burazin, koja je također prosvjedovala u Splitu.
Točno u 18 sati počelo je okupljanje zagrebačkih učenika na Europskom trgu, odakle se maršira na Markov trg.
''Cijeli svijet je prepoznao da je ovo problem i Hrvatska to treba napraviti i zato što su učenici to napravili, to treba podržati'', rekla je Dora Sivka iz Zelene akcije.
''Klimatski ekstremni dovest će poskupljenja hrane''
U RTL Danas izravno se javila i RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, koja je također upozorila na sve klimatske promjene koje nam prijete.
''Kad govorimo o klimatskim promjenama, najčešće mislimo na topljenje polarnog leda, na podizanje razina mora i onda posljedično izumiranje, tamo nekih, polarnih medvjeda. Pa nam se to sve čini jako daleko. Međutim klimatske promjene imaju posljedice za sve nas, na svakoga od nas. One će se odraziti i već odražavaju'', rekla je Mazzocco Drvar.
Kao najjednostavniji primjer, navela je komarce koji se s povećanjem globalne temperature sele sve sjevernije i sjevernije i ima ih sve dulje tijekom godine. Ubodi komarca, također šire razne razne bolesti.
''Na današnji dan, opasnost da obolite od groznice zapadnoga Nila, je negdje od 6 ili 7 posto, međutim 2050. godine ta opasnost će već biti 50 posto u ovom našem dijelu Europe. To praktički znači da ćete vi ili ovaj najbliži koji sjedi pored vas oboliti od te bolesti. I zbog uboda komarca završiti u bolnici'', izjavila je meteorologinja.
To nije sve, kilmatske promjene povećavaju i broj alergičnih na pelud ambrozije, objasnila jeMazzocco Drvar, taj će broj za nekih 30-40 godina se udvostručiti. Sa povećanjem CO2 u atmosferi, povećat će se broj oboljelih od depresije, demencije i sličnih psihičkih bolesti.
''Sve više i više klimatskih ekstrema, dovest će do toga da će i proizvodnja hrane poskupiti. Vidjeli smo neki dan da je zbog obilnih kiša koje su pale u svibnju ove godine urod krušaka za 60 posto manji ove godine. Hranu ćemo morati uvoziti, hranu ćemo morati skuplje plaćati. Takvih primjera je bezbroj i sve se više povećavaju'', zaključila je meteorologinja.
Mladi su pokazali da su svjesni izravnih posljedica klimatskih promjena, ali i da se ne boje mijenjati planet na kojem žele što dulje i zdravije živjeti.
