Cjepivo protiv koronavirusa, odnosno njegov pronalazak nisu postali bitni samo u zdravstvenom i znanstvenom smislu nego i u političkom.
Tu potragu prati političko nadmetanje i borba za utjecajem nekoliko velikih igrača te scene. Među njima se najviše ističu Rusija, SAD i Kina. Branimir Vidmarović, vanjskopolitički analitičar, utrku za cjepivom usporedio je s utrkom u naoružanju.
"Usporedivo je jer se radi o pokazatelju tehnološkog kapacitete, o pokazatelju znanstvenog kapaciteta, pokazatelju moći u svijetu, odnosno, koliko ste vi sposobni u vrlo kratkom roku akumulirati znanja, novca, tehnologije da napravite cjepivo", rekao je Vidmarović tijekom gostovanja na HTV-u.
Najveće rivalstvo je između SAD-a, Kine i Rusije
Analitičar naglašava da je vijest o tome da je Pfizerovo cjepivo 90 posto učinkovito izvrsna, što je u granicama normalne učinkovitosti cjepiva. Ističe da niti jedno cjepivo nije stopostotno učinkovito. Što se tiče cjepiva u kontekstu politike, kaže da se najveće rivalstvo odvija između SAD-a, Rusije i Kine.
"Pobjedom Bidena na izborima možda to rivalstvo prijeđe u suradnju jer je Putin nedavno rekao da je on spreman surađivati s drugim zemljama na izradi cjepiva te da je spreman surađivati čak i na području intelektualnog vlasništva - predati ruska znanja u zamjenu za kapacitete tehnologije jer Rusiji nedostaje opreme. Putin je otvoreno priznao - imamo sve ali nedostaje nam opreme i bilo bi zgodno proizvoditi cjepivo negdje vani. I ako se to dogodi, ako će se administracija Joea Bidena, kako je najavljeno, fokusirati na borbu protiv koronavirusa, onda bi moglo doći do suradnje. Onda je zapravo to rivalstvo postaje međunarodna suradnja na vrlo dobrom području. Međutim šanse za to su vrlo male jer na zapadu postoji velika sumnja u transparentnost ruskih i kineskih cjepiva, u metode i u regulativu", govori Vidmarović.
Razlike u američkom, ruskom i kineskom pristupu pronalasku cjepiva
Osam firmi dobiva 10 milijardi eura u gotovo vojnoj operaciji koju provodi američka vlada, a cilj je da do siječnja bude spremno 300 milijuna doza cjepiva za građane SAD-a. Vidmarović za HTV komentira da to automatski ne znači da će SAD prvi imati cjepivo.
"Sve su zemlje puno uložile, ne može se govoriti tko je uložio više, a tko manje. Moram pohvaliti administraciju aktualnog američkog predsjednika koji je dao veliku podršku razvoju i promoviranju cjepiva. Naravno uz 'ratnu' retoriku - mi ćemo prvi imati cjepivo do kraja godine. To stvara veliki pritisak, ali očito je sada da se isplatilo. Rusi su koristili retoriku utrke dok su Kinezi bili najtiši.
Kinezi su različitim metodama razvijali svoja cjepiva. Oni ne računaju na kompeticiju s ostalim zemljama već računaju na to da će svojim cjepivima proširiti svoj utjecaj u svijetu i djelomično sanirati štetu nastalu samim izvorom virusa. Kinezi žele pokriti pola svijeta, sve zemlje u razvoju preko platforme Gavi s jeftinim cjepivima. Zanimljiv je podatak da Kinezi planiraju doma prodavati cjepivo za 90 dolara, a u svijetu za četiri dolara", objašnjava analitičar.
'Kina želi cjepivo za sve, koncept zapada je drugačiji'
Vidmarović ističe da se tu vide razlike između istočnog i zapadnog koncepta pa navodi da bi Kina htjela da to cjepivo bude javno dobro i dostupno svima, dok bi SAD htio da ono bude u vlasništvu SAD-a.
"SAD želi da se cjepivo koristi na američkom teritoriju i da se eventualno prodaje negdje vani. Europska unija ima pristup koji je sinteza jednog i drugog, želi da bude dostupno svima, ali i shvaća da se sve mora platiti", rekao je Branimir Vidmarović za HTV.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
