Analitičari GPF-a predviđaju, naime, snažan uspon Japana koji će do 2040. svrgnuti Kinu s trona i (ponovno) postati najveća sila azijskog Pacifika.
Kinu muči siromaštvo i neravnomjerni razvoj
U komparativnoj analizi druge i treće najveće ekonomije svijeta, Kine i Japana, stoji kako će Kina u nadolazećim godinama suočiti se s ozbiljnim problemima koji proizlaze iz vladavine Komunističke partije, a kao najveći ističe se siromaštvo.
Navodi se tako da je, prema podacima Svjetske banke, u Kini 1981. godine milijarda ljudi živjela s manje od 3.10 dolara dnevno, dok je taj broj 2010. pao na 360 milijuna. Unatoč silnom razvoju zemlje u zadnja tri desteljeća, broj siromašnih i dalje je (pre)velik, a zemlja je neravnomjerno razvijena, pri čemu je priobalni dio Kine višestruko bogatiji od unutrašnjosti.
Broj stanovnika najmnogoljudnije zemlje svijeta pokazuje se kao dvosjekli mač. Dok s jedne strane to predstavlja izvor golemog ljudskog kapitala, s druge znači da Kina mora trošiti ogromna sredstva na održavanje unutrarnje sigurnosti i mira pod vlašću jedne partije.
Osim toga, mnogo je pokrajina u kojima Kinezi nisu većina i koje zahtijevaju znatno veću autonomiju, pa čak i neovisnost. Usto, Kina mora održavati i golemu vojsku na svojim granicama. U vojnom smislu, Kina je velika kopnena sila, ali nikada nije bila i globalna pomorska sila. Povrh svega, osjetljiva je i na unutarnje revolucije.
Japan je homogen i ravnomjerno razvijen
Naspram Kini, Japan ima tek 127,3 milijuna stanovnika, a zemlja je kudikamo ravnomjernije razvijena. Tokio je grad s najvećim BDP-om na svijetu (1.48 bilijuna dolara!) i njegov BDP čini čak trećinu BDP-a čitavog Japana. No, unatoč tomu, ravnomjerna raspodjela bogatstva unutar zemlje "razbacana" na četiri otoka, najveća je prednost Japana. Kao otočna zemlja Japan ne mora, poput Kine, trošiti silna sredstva za čuvanje svojih granica, a kao etnički homogena zemlja nije suočena niti s autonomaškim težnjama pojedinih regija kao što je slučaj u Kini.
Najveća pak slabost zemlje izlazećeg sunca je stalna ovisnost o uvozu hrane i sirovina. Neki će isticati da je najveći problem Japana demografski jer je suočen sa starenjem svoga stanovništva. No, s tim se problemom suočava i Kina, a već odavno se isto događa Europi.
U tom smislu, radi održavanja visoke razine produktivnosti Japan odavno ulaže u informatičke tehnologije, robotiku i istraživanje umjetne inteligencije, a na raspolaganju uvijek ostaje i mogućnost uvoza radne snage.
Kad je izoliranost - prednost
Ukratko, najveća prednost Japana spram Kine upravo je u njenoj "izoliranosti" kao otočne zemlje.
Japan je 62. zemlja po veličini i 11. po broju stanovnika u svijetu, no niti jedna od te dvije činjenice ne umanjuje joj šanse da postane supersila na azijskom Pacifiku, piše Geopolitical Futueres.
Japan je bez revolucije uspio preći iz ekonomije visokog na ekonomiju niskog rasta. Najveća slabost Japana je što nema dovoljno snažnu mornaricu koja bi štitila linije njene pomorske opskrbe, no Japanci su taj problem uvelike riješili savezništvom s SAD-om. U Kini se, pak, ekonomski problemi uvijek manifestiraju kao politički izazovi zbog vladavine jedne partije.
