Eva Maria Duarte rođena je u argentinskom provincijskom gradiću Los Toldosu 1919. godine. Zbog teških uvjeta života s 15 godina odlučuje potražiti sreću u Buenos Airesu, i to kao glumica u kazalištu i u radijskim dramama. Osim posla, u glavnom gradu Argentine Eva uskoro pronalazi i ljubav svog života, političara i visokog vojnog časnika Juana Perona, za kojeg će se 1945. i udati.
Juan Peron u tom je trenutku bio potpredsjednik, a uskoro postaje i predsjednik Argentine čime Eva ili Evita kako su je od milja zvali, postaje prva dama. I prije nego je upoznala Perona Eva se zalagala za pravo žena da glasaju na izborima, ali je i upozoravala na sveprisutno siromaštvo u argentinskom društvu. Nakon izbora supruga za predsjednika pojačala je svoje aktivnosti na popravljanju životnog standarda žena i najsiromašnijih, tzv. descamisadosa, tj. beskošuljaša. Osim što pomaže radničke sindikate osniva i vlastitu zakladu, a prikupljena sredstva koristila je za izgradnju bolnica, škola, dječjih i umirovljeničkih domova, te za rad različitih dobrotvornih ustanova.
U nizu projekata koje je Zaklada Eva Peron financirala među najzanimljivije spadaju Ciudad Evita, veliko naselje s 15 tisuća smještajnih objekata u predgrađu Buenos Airesa, čije ulice i zgrade iz zraka izgledaju kao profil Eve Peron, te República de los Niños, tj. Dječja republika, prvi argentinski, ali i južnoamerički tematski park za djecu. Velikim dijelom zahvaljujući utjecaju Eve Peron Argentinke 1947. dobivaju pravo glasa, a dvije godine kasnije ona osniva i političku stranku čije su članice mogle postati samo žene, a koja dobiva naziv Ženska peronistička stranka.
Odbila je kandidaturu za predsjednicu
Na vrhuncu slave i utjecaja Evi Peron je 1950. dijagnosticiran rak vrata maternice. Unatoč bolesti njezin suprug Juan ju je sljedeće godine predložio za funkciju potpredsjednice Argentine, ali je ona kandidaturu odbila. Nažalost, bolest je iz dana u dan sve više napredovala, pa je 26. srpnja 1952. Eva Peron s tek navršene 33 godine preminula.
U cijeloj zemlji proglašena je višednevna nacionalna žalost, a ulice Buenos Airesa i ostalih argentinskih gradova bile su preplavljene cvijećem njoj u čast. Juan Peron odlučio je tijelo Eve balzamirati i izložiti ga u posebnom mauzoleju. Međutim, u međuvremenu je, 1955., srušen s vlasti i napušta zemlju, a tijelo Eve Peron, kao svojevrstan simbol peronizma, nestaje i sljedećih 16 godina njegova točna lokacija ostaje misterij. Tek 1971. je otkriveno da je pokopana u talijanskom gradu Milanu, pod imenom Maria Maggi.
Kada je to saznao Juan Peron, koji tada živi u egzilu u Španjolskoj, odlučuje da se tijelo ekshumira i prebaci u njegov dom, pa će lijes doslovno biti izložen u njegovoj blagovaonici. Peron se 1973. vraća u Argentinu, i treći put postaje predsjednik, ali već sljedeće godine umire. Na predsjedničkoj funkciji naslijedit će ga njegova treća supruga Isabel, koja između ostalog organizira prijenos Evina tijela u domovinu, i pokop u kripti u Predsjedničkoj palači, do tijela Juana Perona. Nažalost, tu nije bio kraj Evinim posthumnim mukama. Godine 1976. vlast u Argentini preuzima vojna hunta, a kako bi pokazali svoj antiperonizam, premještaju oba tijela iz predsjedničke palače. Tako će posljednje počivalište Eve Duarte Peron postati zajednička grobnica obitelji Duarte, na groblju u Buenos Airesu.
Unatoč kritikama da je pomagala nedemokratski, profašistički i represivni režim svog supruga, ali i podržavala diktatore poput Franca u Španjolskoj i Salazara u Portugalu, Eva Peron ostat će upamćena kao jedna od najutjecajnijih i najomiljenijih osoba argentinske povijesti. Njezina karizma heroine koja se bori za prava žena, siromašnih i potlačenih proširit će se izvan granica Argentine i Južne Amerike. Najbolji dokaz tomu su poznati mjuzikl Evita, koji Andrew Lloyd Weber 1978. komponira za Broadway, i film mjuzikl s istim naslovom snimljen 1996., s Madonnom u ulozi Eve Evite Peron.
Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić možete pogledati OVDJE.
