Rosa Luxemburg rodila se 1871. u siromašnoj poljsko – židovskoj obitelji, u gradu Zamošć koji je tada bio u sklopu Ruskog carstva. Teške uvjete života dodatno je zakomplicirala bolest kuka koju je preboljela s 5 godina i zbog koje je ostala trajni invalid. Revolucionarnim aktivnostima s ciljem poboljšanja života svih ljudi počela se baviti već u srednjoj školi. Zbog kritike carskog režima i prijetnji zatvorom osamnaestogodišnja Rosa napušta Rusiju i odlazi živjeti u Švicarsku. Kao studentica na ciriškom sveučilištu upoznaje se sa socijalističkim idejama i nekim od najpoznatijih socijalista tog vremena.
Sa svojim kolegama i istomišljenicima uskoro osniva Poljsku socijaldemokratsku stranku, iz koje će kasnije nastati Poljska komunistička partija. Za razliku od poljskih socijalista koji su za jedan od glavnih ciljeva političkog djelovanja postavili pitanje poljske nezavisnosti, Rosa Luxemburg je borbu za ostvarenje nacionalnog pitanja smatrala zastarjelim buržoaskim pristupom. Upravo zbog isticanja važnosti socijalističkog internacionalizma nasuprot naglašavanju prava na samoodređenje svakog naroda Luxemburg će doći u sukob i s vodećim ruskim ljevičarima poput Vladimira Iljića Lenjina.
S njime se neće slagati niti po pitanju odnosa prema demokraciji. Za razliku od ruskih boljševika koji su bili protiv parlamentarizma Rosa Luxemburg je isticala da nema demokracije bez socijalizma, ali niti socijalizma bez demokracije. Nakon udaje za Gustava Lübecka 1898. dobiva njemačko državljanstvo i nastanjuje se u Berlinu. Tada postaje i sve glasniji pobornik revolucije kao jedinog efikasnog sredstva društvene promjene. Početak ruske revolucije 1905. koristi kako bi se vratila u Varšavu i iskru promjena proširila i u svojoj staroj domovini.
Savez Spartakovaca
Međutim, umjesto pobjede iskusila je odlazak u zatvor. Po povratku u Njemačku nastavlja politički rad, i postaje žestoki protivnik ulaska te zemlje u Prvi svjetski rat, neprestano naglašavajući važnost načela bratstva, jedinstva i slobode svih ljudi. Zajedno s Karlom Liebknechtom i Klarom Cetkin osniva Savez Spartakovaca, političku organizaciju koja je za cilj imala rad na zaustavljanju rata, ali i započinjanju revolucije kojom bi vlast preuzeli radnici, odnosno proleteri. Potkraj 1918. Spartakovci postaju jezgra nove stranke koja dobiva ime Komunistička partija Njemačke.
Nezadovoljni politikom njemačke socijaldemokratske stranke koja je nakon rata preuzela vlast, komunisti predvođeni Rosom Luxemburg dižu 1919. ustanak u Berlinu. Uz pomoć vojske i paravojnih desničarskih odreda ustanak je ubrzo ugušen, a Rosa Luxemburg 15. siječnja 1919. uhapšena. Nakon mučenja je ubijena a njezino tijelo je tek nekoliko mjeseci kasnije pronađeno u berlinskom Landver kanalu.
Rosa Luxemburg jedna je od najvažnijih lijevih intelektualki, marksističkih teoretičarki, ali i revolucionarki 20. stoljeća. Cijeli svoj život, unatoč ili usprkos teškim povijesnim i privatnim okolnostima, posvetila je borbi za ljudska i radnička prava. Osim toga, vlastitim primjerom poticat će emancipaciju žena, boriti se za njihov ravnopravan položaj u društvu i naglašavati potrebu većeg učešća žena u političkom životu.
Iz svega navedenog, a imajući u vidu razinu ljudskih, radničkih i ženskih prava sto godina nakon njezine smrti, nije teško zaključiti da je Rosa Luxemburg po mnogo čemu bila žena ispred vremena u kojemu je živjela.
Sve epizode serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.
