Dok zapadni svijet ubrzano radi na planovima kojima bi postali manje ovisni o ruskom plinu, a iz Ukrajine stižu optužbe da je krv Ukrajinaca na rukama svih koji kupovinom ruskih energenata 'financiraju' Putinov rat, od jednog hrvatskog stručnjaka stižu pesimistične prognoze.
Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s dvadesetogodišnjim stažem u INA-i, Vladislav Brkić, kaže da Europa u ovom trenutku ne može funkcionirati bez Ruskih energenata.
"Europska unija uvozi iz Rusije 150 milijardi kubika plina i ja se doista nadam da Europsku komisiju za poteze koje povlače ne konzultiraju europarlamentarci, već da ipak imaju neko stručno tijelo koje ih oko takvih tema savjetuje. Da se samo ostane pri planu o jednoj trećini manje ruskog plina u ovoj godini to je između 50 i 60 milijardi kubika koje treba negdje drugdje pronaći, a nova zima je već za pola godine", upozorio je Brkić za Glas Istre.
Kazao je i da se malo koja situacija u povijesti može usporediti s tržišnim kaosom koje su unakrsno izazvale pandemija i rat u Ukrajini.
"Što je najgore, njime više na vladaju nekakve zakonitosti, odnosno pad ili rast cijene nafte na tržištu uopće ne mora utjecati da se isto dogodi i s cijenom derivata. Nema pravila. Moram reći da sam siguran da tu ima jako puno špekulacija i zarade. Mnogi zarađuju, ali mi moramo biti svjesni da će Europa platiti skupu cijenu ove krize", rekao je stručnjak.
Brkić se osvrnuo i na LNG u kojeg hrvatska polaže velike nade. Iako priznaje da se radi o odličnom projektu, rekao je da je pitanje "po kojoj cijeni se kupuje taj plin i hoće li taj plin koji dođe do Krka nužno i ostati u Hrvatskoj."
"Lani je tih 1,9 milijardi kubika ostalo Republici Hrvatskoj. Mislim da hrvatske kompanije Plinacro, odnosno HEP imaju jednu četvrtinu zakupljenog kapaciteta tog terminala, dok su ostalo zakupili strani zakupci. Dakle, onome kome treba plin, taj će ga povući", kaže.
A osim ovisnosti o ruskim energentima, rekao je da jedna druga 'ovisnost' trenutno prolazi ispod radara. Radi se o sirovini za proizvodnju umjetnih gnojiva, a njeno poskupljenje već se sada osjeća na cijenama hrane.
"Petrokemija Kutina ne radi jer je sirovina sad stvarno skupa, a skupa sirovina znači i skuplje umjetno gnojivo koje si naši seljaci sa svojim standardom neće moći priuštiti. Uvoz umjetnih gnojiva iz Rusije u Europu, kao ni uvoz plina, zasad još uvijek nisu pod sankcijama jer radi se o proizvodu koji je važan za prehranu stanovništva. Bojim se da bi daljnjim zaoštravanjem odnosa Europa možda ipak uzela malo preveliki zalogaj koji će biti teško financirati i koji će se značajno odraziti na standard njezinih građana", rekao je Brkić za Glas Istre.