Ukrajina će financirati najveći dio svog poslijeratnog oporavka bogatstvom koje zapadne sile zaplijene od ruskih oligarha, tvrdi ukrajinski premijer Denis Šmihal. Ali za neke saveznike Kijeva - kao što je Švicarska - to je lakše reći nego učiniti, piše Politico.
"Pravo vlasništva je temeljno pravo", rekao je švicarski predsjednik Ignazio Cassis tijekom konferencije za novinare u utorak zajedno s premijerom Denisom Šmihalom nakon dvodnevnih razgovora na visokoj razini o obnovi Ukrajine u švicarskom gradu Luganu.
"Naravno, možemo prekršiti temeljni zakon. Ali moramo stvoriti pravnu osnovu."
Predstavljen plan za obnovu Ukrajine
Cassisovi komentari odražavaju širu nevoljkost koja vlada među pojedinim velikim gospodarstvima, a tiče se zaplijene i prodaje imovine ruskih oligarha bez odgode, kako bi se obnovila ratom razorena Ukrajina nakon što Moskva završi svoju invaziju. Švicarska se suočava sa sličnim izazovima: ruski klijenti u toj zemlji drže do 214 milijardi dolara imovine, a Švicarska već prima kritike na svoj račun zbog sporog slamanja oligarha, unatoč tome što je prihvatila EU sankcije.
Usprkos tim umjerenim očekivanjima, Šmihal je istupio na "Konferenciji o oporavku Ukrajine" u Luganu, ocrtavajući plan oporavka u tri faze za koji je rekao da uključuje tisuće projekata za modernizaciju zemlje i njezino postavljanje na putu pridruživanja EU-u. Europska komisija također je iskoristila ovaj događaj kako bi predstavila platformu za razvojne banke, međunarodne institucije i zemlje za nadzor i pomoć u razvoju projekata za obnovu zemlje.
Ukrajinski proračun u deficitu pet milijardi dolara mjesečno
Ali obećanja i dobra volja nisu dovoljni da se popravi ogromna šteta nastala ruskom invazijom na Ukrajinu.
Rat je teško pogodio ukrajinske financije, ostavljajući vladu s oko 750 milijardi dolara ekonomskih gubitaka s kojima se mora boriti. Savezničke vlade i međunarodne financijske institucije pokušale su ublažiti dio financijske boli dajući Kijevu 8 milijardi dolara bespovratnih sredstava od početka ruske invazije krajem veljače. Ali, to je malo promijenilo vladin rastući proračunski deficit, koji je sada dosegao 5 milijardi dolara mjesečno.
EU je sa svoje strane u svibnju obećala da će zemlji dati zajam do 9 milijardi eura, iako pregovori oko toga u Bruxellesu još uvijek traju.
Financijske poteškoće usmjerile su poglede ukrajinskih dužnosnika prema imovini sankcioniranih oligarha.
'Rusi bi trebali platiti svu štetu'
Od početka lipnja, vlada diplomatskim kanalima pokušava stvoriti politički zamah koji bi pomogao da se krene u izradu sporazuma kojim bi se Ruse natjeralo da plate, rekla je zamjenica ministra pravosuđa Irina Mudra u utorak u intervjuu iz Kijeva. "Naravno, vrlo smo zahvalni našim saveznicima što su pružili financijsku pomoć", rekla je. "Ali moramo priznati da bi Rusi trebali biti ti koji bi trebali platiti svu tu štetu."
Međutim, ne postoji pravni okvir koji bi omogućio zapljenu zamrznute ruske imovine i slanje u Ukrajinu, rekla je, pogotovo zato što bi Rusija mogla staviti veto na bilo što na razini UN-a, kao članica Vijeća sigurnosti. Umjesto toga, ukrajinska vlada ima za cilj dobiti barem "blagoslov" globalne zajednice na Općoj skupštini UN-a u rujnu, rekla je Mudra.
Razmatranje pravnih okvira za zapljenu i prodaju imovine sankcioniranih pojedinaca
Osim ruske imovine, Kijev bi želio vidjeti i poseban porez na transakcije s Rusijom. Zapadni saveznici Ukrajine zamrznuli su, prema Šmihalu, između 300 i 500 milijardi dolara imovine ruskih oligarha. Ta bi bogatstva bila neophodna za poslijeratni oporavak, za koji se premijer nada da bi mogao započeti u nadolazećim godinama.
Ali, nedostatak jedinstvenih pravila za oduzimanje zamrznute imovine otežava ovaj cilj. Komisija je krajem svibnja pokušala riješiti problem predlažući pravila prema kojima bi izbjegavanje sankcija u EU postalo kazneno djelo. To bi zemljama dalo pravnu osnovu koja im je potrebna za oduzimanje zaplijenjene imovine.
Na međunarodnoj sceni, Kanada je prošli tjedan donijela zakon o zapljeni i prodaji imovine pojedinaca i entiteta koji se nalaze na njenom popisu sankcija. Ujedinjeno Kraljevstvo navodno razmatra slične mjere.
Ukrajina poziva na oduzimanje imovine u slučaju neprovocirane agresije
Važno je da ukrajinski saveznici ubrzaju birokratski proces, rekao je Šmihal. Ne samo zato da Kijev može početi postavljati temelje za svoj plan oporavka, već zato što bi ciljanje na bogatstvo oligarha poslalo jasnu poruku ratnohuškačkim državama diljem svijeta.
"Vrlo je važno da civilizirani svijet da signal ruskom agresoru, i drugim potencijalnim agresorima u budućnosti, kako bi shvatili da neizazvanu agresiju ovaj agresor mora platiti", rekao je Šmihal. Pozvao je na međunarodnu akciju za razvoj zakona koji dopuštaju "oduzimanje zamrznute imovine u slučaju neprovocirane agresije".
Cassis je imao razumijevanja za Šmihalove pozive. Međutim, pozvao je na strpljenje dok vlade razvijaju zakonske okvire koji bi omogućili zapljenu imovine oligarha bez otvaranja puta budućim vladama da zloupotrijebe prava pojedinaca. "Bilo je mnogo, mnogo, mnogo ratova tijekom stoljeća kako bi stanovništvo imalo slobodu i ljudska prava", rekao je švicarski predsjednik.
"Građanima treba biti osigurana zaštita od moći države. To je ono što mi zovemo liberalna demokracija", zaključio je.
