"Glavni grad Europe", Bruxelles, okovan je bodljikavom žicom dan nakon velikih i nasilnih prosvjeda protiv covid potvrda. Brojne su europske institucije pod teškim osiguranjem, nakon što je u neredima nastradao ured potpredsjednika Europske komisije Josepa Borella. Radnici čiste ulice od krhotina stakla i popravljaju pločnike.
Ovo nije prvi, a vjerojatno ni posljednji "vikend-prosvjed" protiv covid potvrda. No, bio je dosad najmasovniji. Prema nekim procjenama, skupilo se oko 50.000 ljudi, a već se najavljuje kako bi ih sljedećeg tjedna moglo biti još. Policija je i s ovima jedva izašla na kraj. Napadnuti su kamenjem, bocama i drugim predmetima, a morali su se skrivati po postajama podzemne željeznice. Ipak, uz pomoć suzavca i vodenih topova, nekako su smirili masu.
Promatrat će svakog pojedinca
No, europske institucije kao da ne vide što im se događa pod prozorima. Naime, nove odluke na razini cijele Europske unije mogle bi mobilizirati antivaksere, piše Novi list. Već su spremne nove preporuke za države članice o korištenju covid potvrda za putovanja unutar EU-a. Tako se više neće gledati epidemiološki status države, već svakog pojedinca zasebno.
U prijevodu, ako je Hrvatska u tamnocrvenom na karti ECDC-a, a osoba je cijepljena booster dozom, moći će putovati diljem EU-a bez ikakvih epidemioloških ograničenja ili obveza. Dakle, za nju neće vrijediti obvezni PCR testovi, karantene po dolasku i slične mjere. No, ako netko putuje iz države koja je u epidemiološki povoljnoj situaciji, ali nije cijepljen ili nema valjanu covid potvrdu, naći će se u problemima pri prelasku granice.
Prosvjedi u Bruxellesu bili su "europskog karaktera", jer su sudionici stigli iz raznih država. No, sad EU prvi put odlučuje ne činiti razliku među državama, već izravno među pojedincima, što bi razne skupine mogle shvatiti kao napad na dostojanstvo i osobne slobode.
Antivakseri dobivaju potporu?
Antivakserima bi se mogli priključiti i oni koji smatraju da se mjere protiv klimatskih promjena ne provode dovoljno brzo. Naime, građani EU-a predložili su na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe uvođenje novčanih kazni za zagađivače, ali i ekološke subvencije, kako bi se Europska unija što prije uskladila s preporukama konferencije o klimatskim promjenama COP-26.
Hrvatska europarlamentarna zastupnica Sunčana Glavak je naglasila, doduše govoreći o klimatskim promjenama, a ne o pandemiji, kako su, prema istraživanju Eurobarometra, zdravstveni rizici treći najveći izazov u EU-u. Stoga ne čudi da zastupnici u Europskom parlamentu imaju uglavnom unisoni stav o ovim pitanjima. Antivaksera gotovo da i nema, osim hrvatskih europarlamentarnih zastupnika, Ivana Vilibora Sinčića i Mislava Kolakušića.
