Europska unija u utorak je pozvala na prekid neprijateljstava između Armenije i Azerbajdžana i započela s posredovanjem u odnosu između dviju zemalja, objavio je šef europske diplomacije Josep Borrell.
"Od ključne je važnosti da se prekinu neprijateljstva i da se obje strane vrate za pregovarački stol (...) Predsjednik Vijeća Charles Michel kontaktira čelnike dviju zemalja, a ja danas razgovaram s njihovim ministrima vanjskih poslova", stoji u priopćenju.
Borell je dodao da će "posebni predstavnik EU-a Toivo Klaar odmah posjetiti obje zemlje kako bi se angažirao na deeskalaciji sukoba i razgovarao o predstojećim koracima dijaloga u Bruxellesu između armenskih i azerbajdžanskih čelnika".
Armenija i Azerbajdžan, dvije suparničke bivše sovjetske republike na Kavkazu, u proteklih 30 godina sukobile su se u dvama ratovima zbog kontrole nad regijom Gorski Karabah. Nove borbe, koje su izbile preko noći najsmrtonosnije su od rata 2020. Započele su u trenutku dok je Rusija, koja je u regiji nakon posljednjega ratnog sukoba rasporedila mirovne snage, zauzeta teškom vojnom ofenzivom u Ukrajini.
Moskva, koja pretendira na ulogu arbitra na Kavkazu, objavila je da je posredovala u postizanju sporazuma o prekidu vatre koji je na snazi od 10.00 sati po lokalnom vremenu, no to u ovoj fazi nije potvrđeno ni iz Bakua ni iz Erevana.
"EU želi odlučno nastaviti angažman u funkciji poštenog posrednika između Armenije i Azerbajdžana da bi pridonio postizanju zajedničkog cilja, a to je siguran, prosperitetan i miran Južni Kavkaz, što je u interesu svih njegovih stanovnika", istaknuo je Borrell.
Armenija je tijekom jutra objavila da je najmanje 49 armenskih vojnika ubijeno u sukobima na granici s Azerbajdžanom, a velike sile pozvale su zemlje južnog Kavkaza na prekid vatre i eskalaciju napetosti.
Po armenskim izvješćima nekoliko je gradova blizu granice s Azerbajdžanom, uključujući Jermuk, Goris i Kapan, granatirano u ranim jutarnjim satima u utorak, a potom je Armenija uzvratila na "provokaciju velikih razmjera" iz Azerbajdžana.
Baku međutim tvrdi da ga je napala Armenija. Najnovija eskalacija desetljećima starih neprijateljstava između dviju zemalja južnog Kavkaza potaknula je bojazan da bi mogao izbiti još jedan rat u postsovjetskom svijetu, uz rusku invaziju na Ukrajinu.
