Europska unija frustrirana je ponašanjem Srbije, koja uporno odbija podržati sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Sve je već broj diplomata koji traže od Bruxellesa da još jače pritisne srpsku vladu, kako bi se konačno opredijelila za jednu stranu.
Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell i povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi u prvoj su poruci nakon nedjeljnih općih izbora Srbiji jasno dali do znanja da se treba što prije odlučiti. "U vrijeme neopravdane i ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu, suverenu i neovisnu državu, očekujemo od Srbije da kao kandidat koji pregovara o članstvu progresivno uskladi stavove sa stavovima EU, uključujući restriktivne mjere, te s pregovaračkim okvirom EU - Srbija", poručio je dvojac iz EU.
Nervozne zemlje zaštitnice
Poruka je jasna - Srbija mora uvesti sankcije Rusiji. EU smatra da više nema mjesta za oklijevanje. Jutarnji piše da zbog "sjedenja na dvije stolice" vlada nervoza i u članicama koje su donedavno štitile Srbiju, poput Austrije i Njemačke. Najveći pritisak, pak, stiže s istoka Europe, iz Poljske i baltičkih zemalja.
Neke države traže i veći pritisak na Tursku, koja također ne uvodi sankcije Rusiji, no ona je odavno zamrznula svoje pregovore s EU, dok je Srbija nedavno otvorila jedan blok poglavlja pristupnih pregovora, a prije ljeta bi mogla otvoriti još jedan.
'Nuklearna opcija'
Iako postoji "javni i privatni pritisak na Srbiju", iz EU zasad tvrde da "službenog prijedloga o suspenziji pristupnih pregovora nema". Kažu da to ostaje "nuklearna opcija", koju je moguće primijeniti, iako bi vrlo vjerojatno bila kontraproduktivna. Iz briselskih institucija je stiglo i upozorenje da "investitori i poslovna zajednica u Europi prate kako se Srbija ponaša oko ruske agresije na Ukrajinu".
"Nije samo Srbija u teškoj situaciji. Od sankcija protiv Rusije posljedice imaju i druge države u regiji, pa i države EU. Tako da više nećemo prihvaćati razna opravdanja Beograda", poručio je jedan europski diplomat.
Pod opravdanjima koja više ne vrijede nalazi se i ono da "Srbija ne napreduje dovoljno brzo prema članstvu, pa se ne mora žuriti uskladiti stavove s EU". "I mi bismo htjeli da proces proširenja ide brže. Radimo na tome, ali to nije razlog da se okrenu leđa EU. Pa Albanija i Makedonija još nisu ni otvorile pregovore, a uskladile su svoje stavove 100 posto s EU. Srbija je daleko ispred njih, a stoji više na strani Rusije. To nije u skladu s njezinom proklamiranom politikom o strateškom orijentiranju prema Europskoj uniji", govori drugi europski diplomat.
Pitanje temeljnih vrijednosti
U Bruxellesu su svjesni da će Srbija otezati s uvođenjem sankcija Rusiji, pravdajući se sastavljanjem nove vlade ili strahom od ekstremne desnice. Ali, ni te izlike neće proći. "Ovo više nije pitanje balansiranja, ovo je ključno pitanje temeljnih vrijednosti i svi se moraju opredijeliti", poručuju iz Bruxellesa.
Srbija, doduše, jest glasovala za neobvezujuću rezoluciju UN-a kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu, ali nije podržala niti jedan od pet paketa sankcija koje je uvela EU.
Situaciju u Ukrajini pratite OVDJE.
