Nizozemska, Austrija, Danska i Finska, poznatije i kao štedljiva četvorka, dobili su još jednu članicu - Švedsku. Njihovo inzistiranje na smanjenju proračuna i paketa pomoći od 1824 milijarde eura, kao i postavljanje drugih uvjeta, prema mnogima su znak da ni današnji sastanci neće uroditi plodom.
''U ovom trenutku je još teško reći hoćemo li doći do rješenja.
Ima puno dobre volje, no također i različitih pozicija. Poduzet
ću sve napore, no moguće je da danas neće biti dogovora'', kazala
je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Polako su se počeli i gubiti živci pa je došlo i do svađa
između Nizozemske i Italije, koja bi bila najviše pogođena
smanjenjem pomoći.
''Žestoko se suprotstavljamo Nizozemskoj i ostalim takozvanim
štedljivim državama koje su protiv velike novčane pomoći.
Naročito se protive dodjeli bespovratnih sredstava'', kazao je
talijanski premijer Giuseppe Conte.
Nizozemska premijer Mark Rutte zamjerio se
i Mađarima jer upozorava da oni koji ne poštuju zakon u
startu ne bi trebali dobiti financijsku pomoć.
''Ne znam iz kojih osobnih razloga nizozemskih premijer mrzi mene
ili Mađarsku. Tako žestoko napada i jasno daje do znanja da bi
Mađarska zbog nepoštivanja vladavine prava trebala biti
financijski kažnjena'', tvrdi mađarski premijer Viktor
Orban.
Štedljive države s druge bi strane već danas mogle financijski
profitirati ukoliko prihvate izmijenjeni prijedlog proračuna i
pomoći.
''Što se tiče Austrije, drago mi je što se stvari pozitivno
razvijaju. Ovdje mislim na prijedlog rabata od 137 milijuna eura
godišnje koji će se povećati na 237 milijuna pa i na 287
milijuna eura'', kazao je austrijski kancelar Sebastian
Kurz.
Lideri Europske unije sada su već i pod pritiskom jer
nastala situacija već se naziva krizom, a njezini bi se utjecaji
već ujutro mogli osjetiti na tržištu čim se ujutro otvore burze.
