Još prošloga tjedna atmosfera je u Europi bila kao da se pandemija koronavirusa nikad nije dogodila. Tisuće veseljaka stisnulo se u zbijenu gomilu u Kölnu kako bi na Martinje u 11 sati proslavile početak karnevalske sezone. Prošle srijede su barovi i klubovi u Parizu bili krcati, baš kao i u Amsterdamu.
No, umjesto da sve kulminira adventskim, božićnim i novogodišnjim proslavama, Europa se ponovno zatvara kako četvrti val zaraze zahvaća sve veći postotak populacije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prošloga je tjedna broj novozaraženih u Europi porastao za sedam, a preminulih za 10 posto. Prema statistici, Europa je jedino mjesto na svijetu gdje se broj novozaraženih i preminulih konstantno povećava, piše Guardian.
Oko 1,9 milijuna novih slučajeva zaraze, što je dvije trećine ukupnog broja, prošloga je tjedna zabilježeno u Europi, priopćili su iz WHO-a ističući kako je to bio šesti tjedan zaredom u kojem je zabilježeno povećavanje broja zaraženih osoba. Broj hospitaliziranih i preminulih je općenito puno niži nego lani, osim u srednjoj i istočnoj Europi, gdje se kaska s procjepljivanjem. No, razlike u epidemiološkim mjerama među državama otežavaju donošenje zaključaka o uzrocima širenja zaraze.
Ipak, stručnjaci se slažu da je kombinacija slabe procijepljenosti, slabljenja imuniteta među ranije procijepljenim stanovništvom te rastućeg nepoštivanja odredbi o nošenju maski i držanju distance nakon olakšavanja mjera tijekom ljeta, vjerojatni uzrok ovog negativnog fenomena.
"Poruka je oduvijek bila - učinite sve. Cjepiva čine ono što je obećano - sprječavaju teške oblike bolesti, a posebno smrtnost. Ali, ona su naše najmoćnije oružje samo ako se koriste uz preventivne mjere", rekao je prošlog tjedna Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.
Što južnije, to uspješnije?
Poslušale su ga uglavnom zemlje južne Europe. Portugal, Malta i Španjolska, ali i Danska su s dvije doze procijepili više od 80 posto svoje populacije, a Italija je, prema podacima OurWorldInData, na 73 posto. Sedmodnevna incidencija novih slučajeva zaraze se u tim zemljama kreće oko brojke od 100 slučajeva na milijun ljudi. No, ondje gdje postoji otpor prema cjepivu, zaraza se brzo širi.
Potkraj listopada izbili su masovni prosvjedi zbog uvođenja obveznih covid-potvrda u Trstu. Nedugo zatim, zabilježili su udvostručenje dnevne brojke novih slučajeva zaraze. Bolnice su naglo postale opterećene, a 90 posto hospitaliziranih nije bilo cijepljeno ili je bilo direktno povezano s prosvjedima.
Strože mjere
No, Nizozemska, Francuska i Njemačka, u kojima je procijepljenost samo nekoliko posto niža od talijanske, također doživljavaju porast zaraza. Stoga su Nizozemci, usprkos 73 posto procijepljenog stanovništva, uveli trotjedno djelomično zatvaranje, koje uključuje i ograničenje kućnih okupljanja na najviše četiri osobe. Nakon relativno mirnog ljeta, prošloga su tjedna zabilježili 609 novih slučajeva na milijun stanovnika, što je natjeralo njihovu vladu da prekrši svoje obećanje o ukidanju svih epidemioloških mjera do kraja godine.
U Francuskoj je do prošloga tjedna potpuno cijepljeno gotovo 69 posto stanovništva. Unatoč tome, covid-potvrda je još od ljeta potrebna za ulazak u barove, restorane, teretane i neke trgovačke centre, ulazak u avion ili na vlak. Maske su i dalje obvezne u zatvorenim prostorima, kao i držanje distance. Svejedno, broj novozaraženih raste u dvoznamenkastim postocima već mjesec dana.
"Ono što doživljavamo u Francuskoj očito izgleda kao početak petog vala", rekao je prošlog tjedna ministar zdravstva Olivier Véran. Predsjednik Emmanuel Macron upozorio je da od 15. prosinca osobe starije od 65 godina koje nisu primile treću dozu cjepiva više neće imati pravo na covid-potvrdu, ali će se zato program pomoći proširiti na sve starije od 50 godina.
Njemačka je, usprkos 66,5 posto procijepljenih, u petak zabilježila incidenciju od 381 novog slučaja zaraze na milijun ljudi. U posljednjih pet dana incidencija je porasla više nego tijekom čitavog trajanja pandemije. Medicinari traže koordiniranu akciju lokalnih i saveznih vlasti, a stroge su mjere ponegdje već uvedene. Od ponedjeljka će cijepljeni i preboljeli građani moći posjećivati restorane, kina i frizerske salone. U četvrtak će se raspravljati o tome treba li necijepljenima ograničiti korištenje javnog prijevoza.
Austrija, primjerice, ne kotira dobro što se tiče cijepljenja, jer je potpuno procijepljeno 63,5 posto stanovništva, ali im je zato incidencija novih slučajeva zaraze veća od 1000 na milijun ljudi. Stoga je u dvije pokrajine uveden lockdown za necijepljene, a to se planira proširiti na cijelu zemlju.
Podcjenjivanje zaraze
Iako je teško utvrditi zašto ljudi ne žele biti cijepljeni, u usporedbi s južnim zemljama, Austrija, Njemačka i Švicarska slabo kotiraju, ali su dosad, u usporedbi s primjerice Italijom ili Španjolskom, doživjeli relativno blage valove zaraze. Moguće je da su podcijenili opasnost virusa, ali možda je i stvar navike, jer se u Njemačkoj bez problema mogu kupiti homeopatski lijekovi.
U srednjoj i istočnoj Europi, najniži su postoci procijepljenosti na kontinentu. Siromaštvo, loša zdravstvena edukacija, dezinformacije te kronično nepovjerenje u vlasti doveli su do toga da je devet zemalja na tom području među 10 država s najvećom dnevnom stopom smrtnosti od koronavirusa u EU-u. Rumunjska i Bugarska imaju više od 30 pota veću stopu smrtnosti na milijun ljudi od Francuske, Portugala i Španjolske. Također, obje zemlje, iako su osigurale velike zalihe cjepiva, imaju procijepljenost od 34,5, odnosno 23 posto stanovništva.
Obje su zemlje uvele strože mjere, kao i Latvija u kojoj je četverotjedni lockdown na snazi od sredine listopada. Češka, Slovačka i Rusija, koje se također bore sa slabom procijepljenošću, također uvode strože mjere.
Kako obuzdati novi val?
U zapadnoj se Europi pitaju mogu li obuzdati novi val zaraze, a da ne idu u potpuni lockdown. Stručnjaci tvrde da je to moguće, ali uz strogo pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera, poput nošenja maski, distanciranja te covid-potvrda.
"Ako jedna od ovih stvari nedostaje, vidjet ćemo situacije kakve sada vidimo u mnogim europskim zemljama", rekla je Antonella Viola, profesorica imunologije na Sveučilištu u Padovi.
Kluge, pak, upozorava države da ubrzaju cijepljenje trećem dozom za rizične skupine te počnu procjepljivati tinejdžere. "Većina ljudi koji su danas hospitalizirani i koji umiru od covida-19 nisu u potpunosti cijepljeni", rekao je i dodao da su javnozdravstvene i socijalne mjere jednako važne.
WHO procjenjuje da bi 95-postotno korištenje maski u Europi moglo spasiti 200.000 života. Primijenjene "ispravno i dosljedno" preventivne mjere "dopuštaju nam da nastavimo sa svojim životima, a ne suprotno. Preventivne mjere ne oduzimaju ljudima slobodu, one je osiguravaju", zaključio je Kluge.
