Novi vlasnik popularne društvene mreže Twitter, Elon Musk, odlučio je odmah nakon preuzimanja kompanije (koju je platio nevjerojatnih 44 milijarde dolara) promijeniti praktički - sve.
Musk je dugi niz godina bio javni kritičar slobode govora na društvenim mrežama i aplikacijama, a pogotovo na Twitteru. Zapravo, to je bio i jedan od odlučujućih faktora njegove odluke da kupi Twitter.
Botovi, doviđenja!
Još je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump za vrijeme svoga mandata kritizirao Twitter zbog 'botova' tj. velikih grupa lažnih korisnika, uglavnom koordiniranih pomoću posebnih softvera, koji su ga svakodnevno kritizirali. U vremenu od 2018. do 2022. godine mreže botova čak su koristile i države. Tako je Kina sa svojom državnom postrojbom hakera PLA 61398 koristila posebno razvijen softver kako bi spriječila objave fotografija i snimki s prosvjeda u Hong Kongu. Rusija je putem svojih (također državnih) hakerskih skupina APT29 i Nobelium koristila različite softvere kako bi na Twitteru, ali i na Facebooku i aplikaciji Telegram spriječila pojavljivanje izvješća s tadašnjeg nelegalnog referenduma za neovisnost Krima.
Ali, ne koriste samo hakeri društvene mreže za državnu propagandu. Tijekom godina, političari diljem svijeta - od Rusije do Meksika i od Balkana do SAD-a, prihvatili su Twitter kao neku vrstu ''političke oglasne ploče''.
Twitter postao online politički prostor
Naime, godinama se, čak i u 'standardnim' medijima usvojio narativ vijesti da se 'na Twitteru oglasio taj i taj…' ili da je 'premijer odgovorio na objavu na Twitteru'. Opet, Donald Trump bio je prvi svjetski političar koji je od Twittera napravio službeni kanal za komunikaciju, kako s građanima, tako i medijima i svjetskom javnošću. Naravno, nije Trump jedini - Joe Biden, Emmanuel Macron, Barack Obama i Justin Trudeau podjednako su koristili (i koriste) Twitter za komunikaciju s javnošću. Također, Twitter je često jedini način za male oporbene stranke diljem svijeta da objave svoja priopćenja, naročito u zemljama s niskim stupnjem demokracije.
Twitter je i na Balkanu postao de facto online politički prostor - nedavno završena predsjednička kampanja u Crnoj Gori u velikoj mjeri vodila se i na Twitteru, a nešto manje na Facebooku i Instagramu.
Političari ne paze što rade na Twitteru
Kolumnist Goran Jovanović kaže da korištenje društvenih mreža od strane političara ima svoje i dobre i loše strane.
''S jedne strane, imate veću transparentnost pa svatko može na društvenim mrežama, a pogotovo na Twitteru, pratiti objave državnika i državnih institucija. S druge strane, političari i javne osobe često se 'zaborave' pa na društvene mreže kače slike i video zapise iz kafića i provoda. U Srbiji je nedavno bio slučaj jedne državne službenice koja je u radno vrijeme objavljivala fotografije iz restorana, kao i medicinara koji tulumare usred zdravstvene ustanove. Zbog svega toga, društvene mreže su svojevrsni 'digitalni Damoklov mač' - koliko su korisne za pridobivanje podrške dok su političari u oporbi, toliko mogu biti i opasne kada su ti isti političari na vlasti'', objašnjava Jovanović.
Nema više masovnog slanja tvitova
Pod vodstvom već spomenutog Elona Muska, Twitter je za samo par mjeseci promijenio ključne softvere i algoritme na kojima počiva. Tako marketinške agencije, političke stranke i hakerske skupine više neće moći koristiti softver za 'masovno' slanje tvitova.
Čak i ako na neki način takvi 'lanci' lažnih poruka budu objavljeni, Twitterov algoritam učinit će ih 'nevidljivima' ili vidljivima vrlo malom broju korisnika. Također, Twitter sada može upotrijebiti 'shadow ban' (pozadinsku zabranu) za čitave domene internetskih IP adresa, što je već učinjeno brojnim 'botovima' iz Rusije.
