Čitluk, Čapljina, Blidinje, Posušje, Konjic to su, za sada, najveća požarišta u BiH i na svu sreću bez ljudskih žrtava. No, visoke temperature praćene jakim vjetrom i nepristupačan teren ne ulijevaju puno nade. Gorilo je i kod nas, gdje je na području Zatona i Rasline kod Šibenika izgorjelo čak 40 kuća, nekoliko vozila i brodica, dok se štete na poljoprivrednim kulturama i prirodnom bogatstvu još zbrajaju. Turistička sezona je u punom jeku, a osvježenje se traži na svakom koraku ili u gradskoj fontani ili u rijeci ili na bazenima, piše DW.
BiH traži pomoć od Hrvatske, gdje se također bore s požarima
"Imamo 74 posto više opožarenog raslinja nego lani. Moramo postati svjesni da se klima u Europi i svijetu mijenja te klimatske promjene idu brže nego što smo očekivali. Svake godine su temperature sve veće i sušna razdoblja sve duža", rekao je za medije potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
S druge strane, Vijeće ministara BiH u gašenju požara traži pomoć od Hrvatske, pomoć protupožarnih zrakoplova-kanadera s posadom, jer helikopteri Oružanih snaga BiH nisu dovoljni kako bi se ugasila požarišta. Hrvatska je već prije dva dana slala kanader u pomoć susjednoj Sloveniji pri gašenju požara u blizini Nove Gorice. Kritičari pak govore da se pitanje nepostojanja kanadera u BiH uvijek aktualizira tek u vrijeme "sezone požara", a obećanja o njihovoj nabavci i dalje ostaju - obećanja.
'Tek početak'
No, divljanje rekordnih temperatura, kako ocjenjuju stručnjaci, tek počinje. “Postoji zabrinutost da bi ova vrućina mogla postati dugotrajan toplinski val (20 ili više dana) za mnoge lokacije od Portugala do središnje Francuske i unutarnje jugoistočne Europe jer bi mogla potrajati do kraja srpnja i nastaviti se u kolovozu”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys čiju su dramatičnu izjavu, kako se radi o jednom od najsnažnijih toplinskih valova u Europi u posljednjih 200 godina, prenijeli europski mediji.
Guardian piše kako bi ekstremne temperature mogle prouzročiti smrt stotina ljudi diljem jugozapadne Europe.
Za meteorologa Scotta Duncana nema dvojbe da će biti oboreni temperaturni rekordi. “Nije pitanje hoće li rekordi biti srušeni, već za koliko. Ovo je tek početak”, objavio je on na Facebooku.
U Srbiji slično kao 1998.
Na sreću, iz Srbije nema vijesti o požarima, no meteorolozi za sljedeće dane upozoravaju na moguće temperature i do 40 °C.
"Od srijede do petka, 20. do 22. srpanj 2022., na području Srbije vrlo toplo s maksimalnim temperaturama od 34 do 37 °C, a za vikend i početkom sljedećeg tjedna još toplije s temperaturama od 37 do 40 °C", upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda susjedne Srbije.
Međutim, ovo nisu i rekordni iznosi na termometru jer, kako podsjećaju, ovakav razvoj vremena bit će sličan onome od 16. srpnja do 15. kolovoza 1998. godine kada su bile slične vremenske prilike.
Portugal rekordan sa 47 °C, ali 2003. bilo je još toplije
"U odnosu na zemlje zapadne Europe koje se suočavaju s rekordno visokim temepraturama zraka i katastrofalnim požarima, djelomično uvjetovani meteorološkim uvjetima, a djelomično i ljudskim faktorom, naše zemlje se u ovom trenutku nalaze u povoljnoj poziciji, ali ne još zadugo. Temperaturne vrijednosti neće biti niti približne onima kakve su proteklih dana vladale na području Portugala i gdje je živa na termometru dosegnula 47 °C, što predstavlja novi srpanjski državni rekord, a samo je za 0,4 °C niži od apsolutnog državnog koji je postavljen 1. kolovoza 2003.", analizira za Deutsche Welle Nedim Sladić, meteorolog i prezenter vremenske prognoze na Nova BiH.
Sladić prognozira kako se u Hrvatskoj, BiH i Srbiji može očekivati porast temperatura od sredine tjedna kada će, kako navodi, termobarički greben po visini svoju osu pružiti prema ovim područjima, a ne isključuje ni mogućnost temperatura i do 43 °C.
"Ovakve temperaturne vrijednosti smo već imali priliku vidjeti i prošlih godina, a čak i uprkos činjenici da temperature odstupaju za 7 do 10 °C u odnosu na uobičajene vrijednosti višegodišnjeg srednjaka, perioda 1981.-2010. Nekog većeg osvježenja nemamo najvjerojatnije, prema trenutnom prognoznom materijalu, sve do početka kolovoza mjeseca", predviđa meteorolog dugo sušno razdoblje.
'Od 12 do 16 stupnjeva toplije nego što bi trebalo biti'
Pojašnjava da je visinska ciklona koja se nalazila nad područjem Portugala 'krivac' izraženih vrućina nad zapadnim dijelom Europe.
"Ta ciklona služi kao pumpa za vreli, suhi afrički zrak koji se s njene prednje strane pumpa u prostranom i jakom termobaričkom grebenu u južnom i jugozapadnom visinskom strujanju protežući se od sjeverne Afrike sve do juga Velike Britanije, oformivši tako jezičak vreline.
Velika Britanija očekuje obaranje državnog temperaturnog rekorda te su tamošnji meteorolozi po prvi put najavili temperature zraka od 40 °C na koje Britanci nisu navikli. Točnije, u odnosu na uobičajene vrijednosti višegodišnjeg prosjeka srednjaka perioda 1981.-2010. odstupanja su za 12 do čak 16 °C viša – odnosno, 12 do 16 °C je toplije nego bi trebalo biti za ovo doba godine", kaže Sladić, pri tom prognozirajući da će još vrućine s područja Britanije nadirati i prema našim područjima od srijede.
Ali, i on se osvrće na učestale temperaturne rekorde i to posebno posljednjih godina.
"To se događa gotovo na dnevnoj bazi. Međutim, rekorda je bilo oduvijek, no ne ovako učestalo kao posljednjih godina. Klima se mijenja i to je neosporno, a naš 'doprinos' tome je ogroman. Klimatske promjene za već dokazane vremenske situacije su nesumnjivo uzročnik, ali pojedinačni rekordi koji se događaju proteklih godina zahtijevaju duboke analize da bi se proglasilo da su uvjetovane klimatskim promjenama", zaključuje meteorolog Sladić.
Upozorenje DHMZ-a
Državni hidrometeorološki zavod upozorio je na novi toplinski val koji se očekuje u Hrvatskoj. Na Jadranu su se sredinom mjeseca ponovno pojavili temperaturni uvjeti za nastanak toplinskog vala, no opasnost do danas uglavnom nije prelazila umjerenu.
Izgleda kako će se to promijeniti idućih dana, a posebice u razdoblju od 21. do 24. srpnja. Unutrašnjost je, nakon duljeg izostanka izraženije vrućine, na pragu toplinskog vala, priopćeno je iz DHMZ-a.
Upozorenja na toplinske valove
Na vrhuncu toplinskog vala u većini Hrvatske očekuje se najviša dnevna temperatura između 35 °C i 40 °C. Zbog lokalnih uvjeta ona će ponegdje biti niža, ali ne isključuje se ni mogućnost za više vrijednosti. Uz slabljenje bure te visoke dnevne temperature zraka i sunčano vrijeme, more će se ponovno jače zagrijati. To će duž obale za posljedicu imati još toplije, sparnije, a time i neugodnije noći s najnižom temperaturom oko 25 °C ili mjestimice višom. I na kopnu će biti toplih noći s temperaturom višom od 20 °C.
Za premašivanje apsolutno najviših ikad izmjerenih temperatura na meteorološkim postajama vjerojatnost je mala.
Čini se da će toplinski val u Europi dosegnuti svoj vrhunac u utorak, no temperature bi mogle ostati iznad uobičajenih i do sredine sljedećeg tjedna, objavila je Svjetska meteorološka organizacija, upozorivši da bi se takav obrazac u budućnosti mogao češće događati.
Ekstremna opasnost od požara u Hrvatskoj
Zapadna Europa tjednima se bori s brojnim šumskim požarima koji su posljedica ekstremnih vrućina. Najgore je u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj gdje je ukupno izgorjelo više od 40 tisuća hektara u posljednjih deset dana.
Velika ekstremna opasnost od požara je, prema novim podacima, i dalje u Španjolskoj i Francuskoj, ali i u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, kako pokazuje karta koju je objavio Copernicus EU na Facebooku. Ekstremna opasnost od požara prijeti i Hrvatskoj, odnosno području Dalmacije kako se može vidjeti na karti.
Znanstvenici iz Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) upozoravaju i da bi vrlo visoke razine onečišćenja ozonom u južnoj Europi uzrokovane toplinskim valom sada mogle utjecati na sjeverozapadne regije u sljedećih nekoliko dana. Ozon na Zemljinoj površini ključni je onečišćivač zraka koji može utjecati na ljudsko zdravlje, poljoprivredu, pa čak i ekosustave.
Prijeti i suša
Prijeti i velika suša, 46 posto Europe je pod upozorenjem, uključujući i Hrvatsku, prema karti EDO-a.
Zbog vrućina zalihe vode u Španjolskoj pale su na 44.4 posto u srijedu, a prosjek za proteklo desetljeće bio je 65.7 posto. Rijeka Po, najduža rijeka u Italiji, na najnižem je vodostaju dosad nakon mjeseci bez obilnijih padalina.
