Šumski požari izmiču kontroli. Velika suša uništava žetvu. Rijeke su toliko isušene da teku unatrag ili potpuno presuše. Ova izvješća češće se povezuju s najtoplijim regijama Europe, ali situacija tako sve češće izgleda i u istočnoj Njemačkoj, javlja Politico.
Klimatske promjene pogoršavaju sušne uvjete u cijeloj regiji, s razornim učincima, tjerajući lokalne vlasti, poljoprivrednike i vatrogasce da traže načine prilagodbe.
'Kad čitam o temperaturama na Arktiku, uhvati me mučnina'
Sredinom lipnja, kada je živa dosegla 39 stupnjeva u dijelovima bivše Istočne Njemačke, požari su se proširili kroz suhe šume, prisiljavajući na evakuaciju sela. Samo pokrajina Brandenburg već je ove godine izgubila više od 680 hektara šume u više od 260 šumskih požara - a, s najtoplijim nadolazećim mjesecima, to je "samo početak", rekao je Raimund Engel, koji nadzire dva državna centra za šumske požare.
Njemačka je, potpomognuta sredstvima EU-a, uložila milijune eura u ove centre kako bi se suočila s klimatskim izazovima u regiji. Petočlani tim sada nadzire šumske požare pomoću sustava podržanog umjetnom inteligencijom koji im omogućuje brzo otkrivanje i lokaliziranje oblaka dima na slikama snimljenim senzorima — i odmah ih prijavljuju vatrogasnim službama. No Engel se boji da bi se tim jednog dana mogao suočiti s divljim šumskim požarima poput onih u južnoj Europi.
“Kada čitam o temperaturama iznad nule na Arktiku, uhvati me mučnina”, rekao je. "Brine me da će biti sve gore iz godine u godinu."
Udarac za poljoprivredu i pad prinosa pšenice
Iako suše imaju složene uzroke, nema sumnje da je u Europi - kao i u ostatku svijeta - sve toplije zbog klimatskih promjena, što znači da se više vode gubi zbog isparavanja. Globalno zatopljenje također mijenja europske vjetrove i vremenske obrasce tako da visokotlačni sustavi mogu "zapeti", stvarajući duga razdoblja bez kiše, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime.
To se dogodilo ovog proljeća, što je dovelo do suše u gotovo cijeloj Njemačkoj i posebno teške situacije na istoku zemlje, uključujući glavni grad Berlin.
Poljoprivreda će biti posebno teško pogođena. Poljoprivredna udruga Brandenburga upozorila je krajem lipnja da će prinosi pšenice ove godine pasti za 7 posto do 23 posto u usporedbi s petogodišnjim prosjekom, što će pogoditi prihode poljoprivrednika u vrijeme skoka cijena gnojiva i goriva.
Strategija za vodu do kraja godine
Njemačko napuštanje ugljena — predviđeno za 2030. — također će zadati značajan udarac istočnoj Njemačkoj, koja bi zbog toga mogla izgubiti nekoliko tisuća radnih mjesta. Iako je postupno ukidanje ugljena ključno za ograničavanje klimatskih promjena, taj će potez ipak vjerojatno pogoršati nedostatak vode u regiji.
Berlinski senat, u suradnji sa svojim vodnim službama, trenutno radi na velikom planu za vodu koji treba prilagoditi vodnu infrastrukturu izazovima koji proizlaze iz klimatskih promjena, rasta stanovništva i izlaska zemlje iz ugljena. Kao dio plana, aktivno se razmatraju mjere racionalizacije vode iz slavine. To također uključuje pretvaranje Berlina u takozvani "grad spužvu" u kojem se kišnica zadržava i apsorbira tamo gdje pada, kroz održive sustave odvodnje. Steffi Lemke, njemačka ministrica okoliša, rekla je da očekuje da će vlada usvojiti strategiju za vodu za cijelu zemlju do kraja godine.
Na istoku Njemačke već su se počela izdavati ograničenja i prilagođavati zakoni o korištenju vode. Nadine Börns, iz udruge poljoprivrednika Saske-Anhalt, rekla je da poljoprivredni sektor također radi na načinima prilagodbe - s novim tehnikama za zaštitu tla i uštedu vode, kao i novim vrstama usjeva.
No upozorila je da postoji ograničenje u naporima poljoprivrednika: "U konačnici, svaka biljka treba vodu."
Zgrada Bundestaga smanjuje grijanje i hlađenje zbog štednje energije
A Njemački savezni parlament Bundestag i parlamenti saveznih pokrajina planiraju u sklopu mjera štednje sniziti temperaturu grijanja zimi i manje hladiti ljeti, javljaju njemački mediji u nedjelju.
Odbor zastupnika Bundestaga za opća pitanja donio je krajem tjedna odluku da se sve prostorije saveznog parlamenta zimi više ne griju na 22 nego na 20 stupnjeva. Istodobno, u ljetnim mjesecima stotine prostorija rashlađivati ne na 24, nego na 26 do 28 stupnjeva. U dokumentu pod nazivom "Štednja energije u zgradama Bundestaga" se navodi da bi se ovim mjerama moglo uštedjeti pet posto energije. Također se planira isključivanje protočnih bojlera u više od 1800 ureda i "štedljiviji odnos prema rasvjeti".
Ostali parlamenti 16 njemačkih saveznih pokrajina najavili su slične mjere. U saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka ovog ljeta se prostorije rashlađuju na 24 umjesto na 21 stupanj, a zimi će se grijati na 20 umjesto dosadašnja 22 stupnja. U saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg, čiji građani poslovično vrijede kao štedljivi, i dosad se zimi grijalo samo na 20 stupnjeva a sada se planira sniženje temperature na 18. Klimatski uređaji su podešeni na 26 stupnjeva.
Njemačka vlada je nadavno pozvala građane da štede zbog prijeteće nestašice plina sljedeće zime koji je Njemačka dosad uglavnom uvozila iz Rusije.
