Nakon što je stanovništvo u najmanje dva federalna kantona u Bosni i Hercegovini danima živjelo u strahu od višestrukog ubojice Edina Gačića, njega su u utorak likvidirali pripadnici specijalne policije. Time je okončana najveća policijska potjera u poslijeratnoj BiH. U međuvremenu su na vidjelo izašli neki uznemirujući detalji o Gačićevom psihološkom profilu, piše Deutsche Welle.
Liječnički nalazi opisuju Gačića kao bolesnika koji pati od poremećaja osobnosti, shizoidnog i paranoidnog tipa, a vještaci su navodno došli i do zaključka da je bio "vjerski fanatik". Stoga se postavlja pitanje kako je takva osoba mogla biti na slobodi i kako su mjerodavni ignorirali liječničke nalaze.
'BiH je puna plutajućih psiholoških ili patoloških bombi'
U razgovoru za Deutsche Welle, psiholog i analitičar Ibrahim Prohić kaže da, iako specifičan, ovakav slučaj nije nepoznat u penološkoj praksi (penologija je znanstvena disciplina koja se bavi izvršenjem kazne, nap.a.).
"Bio je davno jedan slučaj gdje je osuđenik nakon odslužene kazne od 20 godina, po izlasku na slobodu, ubio suca koji ga je osudio", kaže Prohić upozoravajući da se takav slučaj može ponoviti.
On ističe da postoje ljudi koji nisu duševni bolesnici, ali imaju poremećaj osobnosti ili psihopatsku strukturu osobnosti motivirani da se osvete ili da svoju agresivnost usmjere na određene osobe.
"Problem je ako društvo ne shvaća da će takvih pojedinaca uvijek biti. BiH je postkonfliktna zemlja, a u postkonfliktnim društvima broj takvih plutajućih psiholoških ili patoloških bombi veći je nego u mirnodopskim uvjetima. Problem je što tu opasnost naše društvo ne prepoznaje na pravi način", kaže Prohić za Deutsche Welle.
'Ovakvi slučajevi neće biti izuzetak nego pravilo'
Prema njegovu mišljenju, u Gačićevom slučaju zakazalo je pravosuđe, odnosno policija kao podsustav izvršenja kazni. Zakazale su, kaže, i vlasti koje ne uspijevaju urediti adekvatan sustav. Posebno je problematično, smatra, što nije riješeno pitanje zbrinjavanja osoba kojima se izriče zatvorska kazna obaveznog psihijatrijskog čuvanja i liječenja.
"Sve dok ne budemo to imali, ovakvi slučajevi neće biti izuzetak nego pravilo", upozorio je Prohić.
"Najslabija karika u sustavu izvršenja kaznenih sankcija lišenja slobode u BiH je takozvani postpenalni tretman (nastavak tretmana nakon izvršenja kazne zatvora). A to znači da osuđena osoba koja izlazi s izdržavanja kazne na uvjetni otpust na osnovi instituta pomilovanja, ili poslije izdržane kazne, izlazi u jedan prazan socijalni i psihološki prostor, što znači da se tom osobom više nitko ne bavi", dodao je Prohić.
'Policija je uvijek pod nekim političkim pritiskom'
Na manjkavosti pravosudnog sustava u BiH upozorio je i profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić. On smatra da je struka zakazala u prevenciji, ali da represija ovog puta nije podbacila, iako su na vidjelo izašle mnoge specifičnosti i manjkavosti "rascjepkanih" bosanskohercegovačkih struktura.
"Represija je, hvala Bogu, na kraju dala rezultate iako je sve dulje trajalo. I ovoga puta na vidjelo su izašle sve naše specifičnosti i ono na šta godinama upozoravamo – složeni policijsko-sigurnosni sustav. On jednostavno ima značajnih nedostataka, posebno u komunikaciji između policijskih struktura. Uvijek navodim primjer iz prosinca 2018. godine kada su iz politikantskih razloga četiri kantonalna MUP-a (Ministarstva unutarnjih poslova), MUP Republike Srpske i MUP Brčko Distrikta odbili potpisati sustav koji su prethodno sami usuglasili – sustav komunikacije radioveza između svih agencija na razini države! Opravdanje je bilo da nema zakonskog uporišta za prebacivanje određenih nadležnosti policijskih struktura na višu razinu. Na sreću, unatoč administrativno-političkim ograničenjima, operativni rad na terenu je ovoga puta urodio plodom", kazao je Ahić za Deutsche Welle.
Ahić smatra da je i previše pitanja s kojima politika ne bi smjela imati veze.
"Nažalost, politika se kod nas uvukla u policijske i sigurnosne strukture i to je veliki problem. Policija ne može raditi normalno, jer je uvijek pod nekom dozom političkog pritiska – što će reći oni na kantonalnoj, što na entitetskoj, a što na državnoj razini? To je najveći problem našeg policijskog i sigurnosnog sistema", upozorio je Ahić.
