Rezolucijom se "traži od svih država da u skladu s međunarodnim zakonima, a posebno s poveljom UN-a, poduzmu sve potrebne mjere na teritoriju u Iraku i Siriji koji kontrolira IS".
Zemlje se poziva da "udvostruče napore i koordiniraju svoje inicijative kako bi se spriječilo i zaustavilo terorističke napade" tzv. Islamske države, kao i drugih ekstremističkih skupina povezanih s Al Kaidom.
Vijeće sigurnosti naziva IS "svjetskom prijetnjom bez presedana međunarodnom miru i sigurnosti" te izjavljuje kako je "odlučno boriti se protiv te prijetnje svim sredstvima".
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius pozdravio je u priopćenju tekst koji "poziva na širenje borbe" protiv IS-a.
Nema izravne dozvole vojnog djelovanja
"Sada je bitno", dodao je, "da se sve zemlje konkretno angažiraju u borbi, bilo vojnim djelovanjem, traženjem političkih rješenja ili borbom protiv financiranja terorizma".
Rezolucija ne govori izravno o dopuštenju vojnoga djelovanja niti poziva na primjenu članka 7 povelje UN-a koji predviđa primjenu sile. Ali daje političku potporu borbi protiv džihadista u Siriji i Iraku koja se pojačala nakon napada u Parizu za koje je IS preuzeo odgovornost.
Rezolucijom se osuđuju napadi u Parizu, ali i napadi koje je IS od listopada izveo u Tunisu, Ankari, Bejrutu te rušenje ruskoga zrakoplova u Egiptu.
Rezolucija je izglasana u trenutku talačke krize u hotelu u Bamaku u kojoj je poginulo 27 osoba, prema podacima malijskih vlasti. Za taj je napad odgovornost preuzela džihadistička skupina povezana s Al Kaidom.
Ruski prijedlog odbijen
Rezolucija poziva države da "pojačaju napore" u sprječavanju svojih državljana da se pridružuju IS-u, predviđa i poduzimanje novih sankcija UN-a protiv vođa i članova skupine i njihovih pristaša.
Rusija je u srijedu predložila da Vijeće sigurnosti prihvati novu verziju njegova nacrta rezolucije koju je ruski predsjednik Vladimir Putin podnio potkraj rujna.
No taj tekst zasad odbacuje Zapad jer predviđa uključivanje režima Bašara al Asada u borbu protiv ekstremističkih skupina.
Za razliku od Rusije, London, Pariz i Washington žele brzi odlazak sirijskoga predsjednika i promjenu vlasti kako bi se riješio sukob.