Donald Trump "izgubio je živce" u, kako su ga opisali "užasnom" 45-minutnom telefonskom razgovoru s danskom premijerkom dok su razgovarali o sudbini Grenlanda. Sukob su visoki dužnosnici opisali kao "eksplozivan" i usredotočen na predsjednikovo inzistiranje da je zemlja kritična za nacionalnu sigurnost. Poziv koji se dogodio 15. siječnja, pet dana prije nego što je postao vrhovni zapovjednik, pretvorio se u diplomatski sukob bez presedana, piše Daily Mail.
Trump (78) je navodno zaprijetio da će uvesti carine Danskoj, NATO savezniku, kao način pritiska na Mette Frederiksen (47) da pristane na njegove teritorijalne ambicije. Prema izvorima koji su otkriveni za Financial Times, razgovor je izazvao zabrinutost da je Trump zapravo ozbiljan u pogledu moguće vojne akcije.
"Bilo je užasno. Bio je vrlo čvrst. Bio je to hladan tuš. Prije je bilo teško to shvatiti ozbiljno. Ali mislim da je ozbiljno i potencijalno vrlo opasno", rekao je izvor. Poziv je pokazao Trumpovu odlučnost da progura američke interese na Arktiku, regiji koju smatra kritičnim bojnim poljem za globalno natjecanje u moći s Kinom i Rusijom.
"Otvoreni smo za posao, ali nismo na prodaju", rekla je za Reuters ministrica vanjskih poslova Grenlanda Ane Lone Bagger.
Strateški položaj Grenlanda duž najkraće rute od Europe do Sjeverne Amerike, vitalne za američki sustav upozoravanja na balističke projektile, učinio ga je prioritetom za Trumpa. Iako je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Brian Hughes odbio komentirati ton poziva, izdao je pažljivo sročenu izjavu u kojoj je ponovio Trumpov fokus na Grenland.
Grenland važan za SAD
"Predsjednik Trump jasno je rekao da je sigurnost Grenlanda važni za Sjedinjene Države jer Kina i Rusija ulažu značajna ulaganja u cijeloj arktičkoj regiji", rekao je Hughes. Dodao je da je Trump predan "suradnji s Grenlandom kako bi se osigurao zajednički prosperitet". Grenlandski premijer Mute Egede, koji je pojačao zalaganje za neovisnost, ponavlja osjećaje Frederiksena i ministra vanjskih poslova, rekavši da otok nije na prodaju i da je na njegovim građanima da odluče o svojoj budućnosti. Iako je Trump također najavio mogućnost preuzimanja Grenlanda 2019., njegovo odbijanje da isključi korištenje vojne ili ekonomske moći iznenadilo je mnoge Dance. Trumpova fiksacija na Grenland simbol je njegove šire vizije američkog ekspanzionizma. Tijekom svog inauguracijskog govora, opisao je SAD kao "rastuću naciju" s ambicijama da proširi svoj teritorij.
Njegova grandiozna vizija proširila se čak na razmišljanja o aneksiji Kanade i ponovnom preuzimanju Panamskog kanala. Ali čini se da je Grenland posebna privlačnost za predsjednika, koji ga vidi i kao strateško vojno sredstvo i kao gospodarsku priliku. Frederiksen je, međutim, nepopustljiva. Tijekom razgovora navodno je citirala grenlandski parlament koji je nedvosmisleno izjavio da otok "nije na prodaju". Također je naglasila predanost Danske sigurnosti Arktika, predložila jačanje trgovinskih odnosa sa SAD-om i podsjetila Trumpa na zajedničke interese EU-a i Amerike u ojačanim gospodarskim vezama.
Izvori potvrdili da je bio agresivan
No čini se da je njezin pragmatičan pristup imao malo učinka na Trumpa, koji je javno nagovijestio korištenje ekonomske ili čak vojne sile kako bi uspostavio američku kontrolu nad Grenlandom. Najmanje pet sadašnjih i bivših visokih europskih dužnosnika reklo je za FT da je Trumpov odgovor bio "agresivan". Frederiksen, kojeg stručnjaci za vanjsku politiku opisuju kao bezveznog vođu s čvrstim pristupom usmjerenim na sigurnost, nije od onih koji se lako povlače. Insajder američke vanjske politike koji se susreo s Frederiksen opisao ju je kao "John Bolton Europe", u usporedbi s Trumpovim bivšim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, poznatim po svom jastrebovskom stavu.
Njezina nespremnost da prihvati Trumpove zahtjeve možda je pogoršala napetost, što je dovelo do onoga što su upućeni opisali kao verbalni sukob.
"Ona ne izgleda kao tip koji bi dao ikakvo uporište", rekao je stručnjak za The Hill. "Nije da je nerazumna, ali nije ona vrsta koja bi podnijela bilo kakav s***." Premijerkina čvrstoća navodno je razbjesnila Trumpa, a kružila su nagađanja da je njezin čvrst stav izazvao eskalaciju. Nekoliko sati nakon što je u ponedjeljak položio zakletvu, Trump je udvostručio svoju odlučnost da Grenland stavi pod kontrolu SAD-a. Govoreći iz Ovalnog ureda, odbacio je prigovore Danske s karakterističnim bravurama.
"Siguran sam da će se Danska pridružiti", rekao je Trump, sliježući ramenima s diplomatskog raskola. Iako je geografski dio kontinenta Sjeverne Amerike, Grenland je politički povezan s Europom - posebno s Norveškom i Danskom - od 9. stoljeća. Naseljen je Inuitima oko 800 godina. Koloniziran je 1721. uz dopuštenje Kraljevine Danske-Norveške i ostao je kolonija Danske do 1979. Sada je autonomni teritorij Danske. Danska vlada ima kontrolu nad vanjskom i gospodarskom politikom Grenlanda, ali teritorij je napustio EU 1985. nakon referenduma. SAD tamo ima vojnu bazu s obzirom na njen strateški položaj kao najkraće oceansko raskrižje između Sjeverne Amerike i Europe. Otok također ima veliku zalihu vrijednih minerala rijetke zemlje - poput urana - kojih nema u SAD-u.
POGLEDAJTE VIDEO: Splićanin na Grenlandu objasnio zašto Trump želi oteti danski teritorij
