'OVO NIJE ZA SVAKOGA...' /

Domagoja je život odveo na Grenland: 'Dao sam otkaz, spakirao kofer i otišao'

'Svaki grad ili selo je čahura za sebe, potpuno izolirana usred nepreglednog oceana s jedne i surovog, ledenog planinskog terena s druge strane'

14.3.2026.

17:15

Andrea Vlašić

Privatna arhiva/Domagoj Kunić

Život u inozemstvu često izgleda idealno – ali je li doista tako? U Net.hr-ovom specijalu 'Naši po svijetu' donosimo priče Hrvata koji su neko vrijeme proveli ili još žive u drugim zemljama i iz prve ruke upoznali njihove prednosti i mane. Svaki tjedan nova perspektiva i konkretna iskustva. Iz prve ruke saznajte kako izgleda svakodnevica u drugim zemljama diljem svijeta – bez uljepšavanja, iskreno i osobno. Svoje iskustvo na danskom otoku koji je u zadnje vrijeme preplavio medijima, opisao je Domagoj...

Životna avantura izvan hrvatskih granica za Domagoja Kunića nije bila slučajnost, nego svjestan izbor. Nakon boravka u Irskoj i Škotskoj, put ga je odveo preko Atlantika u Kanadu, a potom i na Grenland.

Nakon što je online pronašao ljubav s Grenlanda, odluka je pala brzo i konkretno. Dao je otkaz, spakirao život u kofer i preselio se na krajnji sjever. I danas pokušava pronaći svoje mjesto unutar grenlandskog mentaliteta, koji se u mnogočemu razlikuje od europskog. S nama je podijelio koje su prednosti života u arktičkoj izolaciji, ali i s kojim se izazovima i preprekama još uvijek susreće.

"Živim na Grenlandu, u glavnom gradu Nuuk, već 11 i pol godina. Najveće iznenađenje bio je krajolik, koji je drastično drukčiji od Hrvatske i izgleda doslovno kao drugi planet. Osim toga, grenlandski mentalitet mi je definitivno bio veliko iznenađenje", rekao je Domagoj.

'Grenland nije za svakoga'

Svakodnevni život opisuje kao znatno drugačiji od europskog, navodeći da je daleko "izazovniji" te da "definitivno nije za svakoga".

"U glavnog gradu život izgleda više-manje kao i u bilo kojem drugom gradu, ali uz neke velike razlike. Velik izazov je potpuna fizička izolacija od ostatka svijeta, čak i od ostalih naselja na Grenlandu, jer ne postoje ceste koje bi ih povezivale. Svaki grad ili selo je čahura za sebe, potpuno izolirana usred nepreglednog oceana s jedne i surovog, ledenog planinskog terena s druge strane", rekao je Domagoj. Objasnio je da u slučaju ako nemate brod, da ste osuđeni na trajni boravak u toj "čahuri" bez mogućnosti izlaska.

"Letovi unutar Grenlanda su jako skupi i često je jeftinije letjeti iz Nuuka za Kopenhagen nego iz jednog grenlandskog grada u drugi. Ta izolacija, nemogućnost izlaska iz grada tijekom dugih vremenskih razdoblja, ogroman je izazov za psihu. Klima je također prilično surova; hladnoća vlada većinu godine, uz kratke periode ugodne topline tijekom srpnja. No tada vlada i vječni dan, što poprilično remeti san i bioritam. Zime su druga krajnost - mračne, sa samo nekoliko sati dnevnog svjetla tijekom prosinca i siječnja. Kako bismo sačuvali zdravlje, prisiljeni smo svakodnevno uzimati veće količine vitamina u obliku suplemenata", rekao je.

"Uglavnom, život ovdje je ispunjen brojnim izazovima", zaključio je Domagoj.

Koliko je Grenland skuplji od Hrvatske?

Radni mentalitet Grenlanđana usporedio je s onim "urođenim europskim", odnosno da on ne postoji. Navodi kako su na Grenlandu stvari "puno fleksibilnije i kako se mnogo toga više tolerira".

Kao što ste mogli pretpostaviti, život na Grenlandu je skuplji nego u Hrvatskoj. Domagoj je to najbolje objasnio pomoću cijena najma.

"Najam trosobnog stana u ili blizu centra Nuuka lako može premašiti 2000 eura mjesečno, osobito ako je riječ o novogradnji. No, koliko sam primijetio, skupoća Hrvatske velikom se brzinom približava grenlandskoj, barem kada je riječ o cijenama hrane, režija i nekretnina", rekao je. No, s druge strane, kada je riječ o cijenama hrane, to je sasvim druga priča.

"Cijene hrane se i ovdje u posljednje vrijeme povećavaju, ali svejedno mi se više puta dogodilo da sam tijekom godišnjeg odmora u Hrvatskoj naišao na prehrambene proizvode skuplje nego ovdje na Grenlandu. Neke trgovine, primjerice, imaju poseban prostor u kojem se voće, povrće i druge namirnice s "defektom", kao i proizvodi pred istek roka trajanja, prodaju po znatno nižoj cijeni, a ti su defekti često zanemarivi. Tako sam neki dan kupio 10 kilograma krumpira za 6,7 eura", ispričao je.

Objasnio je da ako pojedinac promišljeno kupuje i zna upravljati vlastitim financijama, da Grenland na kraju dana nije ni toliko skup - kad je riječ o prehrani.

"Što se prijevoza tiče, opcije su autobus i taksi. Taksi je jako skup, višestruko skuplji nego u Hrvatskoj. S cijenama javnog prijevoza u Hrvatskoj nisam upoznat, ali ovdje jednokratna karta za autobus stoji oko 2,7 eura", rekao je Domagoj.

'Nepremostiv jaz'

Domagoj se dotaknuo izazova s kojima se susreo kad se tek preselio na Grenland, s kojima se nažalost i dan danas susreće.

"Uklopiti se kao stranac prvenstveno ovisi o karakteru pojedinca. No, gledajući općenito, i na vlastitom primjeru i na primjeru drugih oko sebe, izrazito se teško uklopiti. Osobno se, ni nakon 11 i pol godina, nisam uklopio, a uklapanje me zapravo prestalo i zanimati", objasnio je. Navodi kako između grenlandskog i europskom mentaliteta postoji "nepremostiv jaz". No, ipak navodi kako je upoznao nekolicinu ljudi s kojima se jako dobro slaže i koje iznimno cijeni, ali da će mu njihov mentalitet i dalje ostati "vječni misterij koji vjerojatno nikada neće moći u potpunosti razumjeti". Objasnio je i da među lokalnim stanovništvom prevladava veliki problem - alkoholizam i ovisnost.

Osim stalne tenzije prema Dancima, koje dio stanovništva i dalje gleda kao "kolonizatore koji su im oduzeli zemlju, Domagoj objašnjava kako Grenlanđani nisu ni približno politički opterećeni kao Hrvati. Kao jedan od primjera navodi nedavnu "dramu" s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

"Situacija s Trumpom u međuvremenu se ispuhala i stvari su se vratile na staro. No dok je tema bila aktualna, napetost se definitivno osjećala. Budući da sam zbog noćnog načina života i posla, kao i vlastitog životnog stila, vrlo malo u kontaktu s društvom, uvid u takve teme najčešće dobivam putem društvenih mreža", rekao je.

'Razvila se posebna kemija koju sam htio nastaviti'

Na pitanje kako se netko odluči otići iz Hrvatske, a pogotovo odlučiti na život na Grenlandu, Domagoj je objasnio da je povod bila - ljubav.

"Kod mene je od malih nogu postojao snažan interes za svijet koji me okružuje; taj interes nikada nije bio ograničen državnim granicama. Vodio me godinama od Irske i Škotske, preko Kanade, pa sve do Grenlanda. Online sam upoznao nekoliko Grenlanđana i s jednom od njih razvila se posebna kemija. Nakon susreta u Hrvatskoj postavilo se pitanje kako tu kemiju nastaviti. Rješenje je bilo jednostavno - otići na Grenland. Budući da mi je Grenland već tada bio veliko područje interesa, to je bila situacija u kojoj su svi dobili. Dao sam otkaz, spakirao život u kofer, sjeo na avion i otišao. I evo, već 11 godina sam ovdje", ispričao je Domagoj.

'Odavno nisam osjetio kakav je život u Hrvatskoj'

Bez obzira što je uvijek imao želju otići van granica Hrvatske, Domagoj ističe kako mu najviše nedostaje "hrvatska priroda, svježi prehrambeni proizvodi, more, ronjenje i nekoliko najbližih ljudi", a da mu sve ostalo uopće ne nedostaje.

Domagoj objašnjava kako o povratku u Hrvatsku ipak ne razmatra, ali da smatra da bi ubrzo trebalo doći vrijeme za nove avanture.

"Svijet je veliko, raznoliko i iznimno zanimljivo mjesto, a moja je životna želja doživjeti ga i istražiti. Trenutačno je u planu treća destinacija, gdje, za razliku od Grenlanda, vlada vječno ljeto", rekao je.

"Nisam više uopće upućen u to kakav je zapravo život u Hrvatskoj jer ga nisam osjetio već 11 godina. Grenland je očito daleko teži za život kada je riječ o ekstremnoj izolaciji i surovoj klimi. Što se tiče financijskog aspekta, kvalitete života i mogućnosti uštede, Grenland je znatno lakši", objasnio je.

Što se događa s grenlandskom klimom?

Kad se priča o klimi, bez obzira na njegovo ime, Grenland je poznat po znatno hladnijoj klimi u usporedbi s Hrvatskom. No, je li se što god promijenilo?

"Klima je hladna, a zrak često vrlo suh, pa se kuće većinom grade od drveta i sličnih materijala koji su dobri izolatori kako bi zadržali toplinu. Ipak, ona se posljednih godina znantno mijenja. Zima svake godine počinje sve kasnije i nije rijetkost da se snijeg gotovo ni ne pojavi prije Nove godine. Ovaj siječanj bio je najtopliji otkad sam ovdje; oko 70 % vremena temperatura je bila u plusu. Snijega je i dalje vrlo malo. Skijalište na obližnjoj planini Lille Malene "zjapi" prazno usred zime jer jednostavno nema snijega", ispričao je Domagoj. Nadodao je kako se klimi uglavnom ponaša u principu "sušne i kišne sezone" - ljeta su u pravilu izrazito kišovita i tmurna, a zime relativno suhe, s puno manje padalina nego ljeti.

"Nakon što je vremenska zona prošle godine trajno pomaknuta bliže Europi, Nuuk je napokon dobio ponoćno sunce, najizraženije tijekom lipnja", rekao je Domagoj.

'Nuuk je prenapućen autima'

"Nuuk raste velikom brzinom i prostor se drastično smanjuje, zbog čega je gradnja novih obiteljskih kuća zabranjena te je dopuštena samo gradnja zgrada i nebodera. Obiteljske kuće koncentrirane su u određenim dijelovima grada. Imam sreću da živim u jednoj od njih, i to u povijesno zaštićenom dijelu Nuuka koji se zove Myggedalen, poznatom po mnoštvu šarenih kućica na padini uz ocean", objasnio je. Naveo je kako je grad većinom čist, iako tvrdi da ne postoji opcija razdvajanja otpada.

"On se spaljuje u spalionici, a proizvedena energija koristi se za grijanje obližnjeg bazena", objasnio je kako ipak Grenlanđani otpad koriste u vlastitu korist. Ali što se tiče onečišćenja, Domagoj kao najveći problem navodi - aute.

"Nuuk je, po mom mišljenju, prenapučen automobilima, što redovito svako jutro i poslijepodne dovodi do prometnog kolapsa. Problem je i onečišćenje koje toliki broj automobila stvara", rekao je. Unatoč tome, objasnio je kako je zrak općenito čist, a voda poput "tekućeg kristala".