Dok se Europa utapa u krizi, Crkva pliva u lovi

Iako bi im glavna zadaća trebala biti skrb za besmrtne duše vjernika, obje velike crkve u Njemačkoj, i Katolička i Evangelička, zapravo su i golemi koncerni, točnije bi bilo reći – holdinzi.

18.10.2013.
6:41
VOYO logo

Velik dio njihovog prihoda dolazi od crkvenog poreza koji moraju plaćati svi vjernici, a to je oko devet milijardi eura. Već i to je nedavno otvorilo pitanje o tome mogu li oni koji ne plaćaju crkveni porez primati crkvene sakramente – i tu je i svjetovni njemački sud odlučio da onaj tko ne plaća, ne može niti biti članom crkvene zajednice.

No, to nije kraj prihodima crkvi: one upravljaju čitavim nizom institucija za skrb, od vrtića i škola, pa do bolnica i staračkih domova. Ništa od toga nije za državu i građane besplatno: kod škola država plaća troškove obrazovanja, kao i kod svih drugih, a crkvenim bolnicama i staračkim domovima je također naloženo da "posluju u plusu", dakle ubiru prihode od zdravstvenog osiguranja i od umirovljenika koji žive u tim domovima. Ako oni nemaju potreban novac, onda se razlika ubire od opet državnih, socijalnih službi, piše Deutsche Welle.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Caritas se financira iz donacija

Štoviše, čak i institucije kojima je glavna zadaća humanitarna djelatnost, objašnjava politolog Carsten Frerk, tek sitnim dijelom žive iz blagajne crkve: "Humanitarne organizacije Caritas i Diakonie (slična institucija Evangeličke crkve op.p.) imaju crkveni udio od dva posto. Ostala potrebna sredstva dolaze od donacija – i opet, golemim dijelom iz državne blagajne."

U javnosti se osobito postavlja pitanje oko još jednog novčanog izvora crkvama – onog koji direktno plaćaju država i pokrajine. 2012. on je iznosio oko 460 milijuna eura koje su kroz državnu blagajnu platili baš svi građani Njemačke, vjernici i nevjernici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ta takozvana "dotacija", zapravo, potječe iz doba kad je Napoleon zaplijenio sva crkvena dobra na područjima koja je zauzeo, pa tako i u Njemačkoj. Nakon poraza Napoleona početkom 19. stoljeća, dio imovine je vraćen crkvama, ali dio nije. Kao nadoknadu država se obavezala plaćati tu dotaciju, a to je u međuvremenu potvrđeno u više sporazuma s Vatikanom.

'Crkvi smo već odavno sve platili'

Političarka socijaldemokrata Ingrid Matthäus-Maier nipošto nije jedina koja misli da se crkvama već odavno platilo sve što se trebalo platiti i da je ova dotacija, zapravo, kršenje Ustava koji nalaže strogo razdvajanje crkve i države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, ispada da država plaća čak i plaće biskupima, crkvenim namještenicima – i za održavanje i gradnju crkava i crkvenih zdanja. Naprimjer samo pokrajina Bavarska, za održavanje oko 700 crkava, iz pokrajinske blagajne plaća 40 milijuna eura. Pokrajinski ured za reviziju bilježi i stavku plaća za crkveno osoblje: dodatnih 90 milijuna eura. Problem jest što taj novac ne odlazi svim vjerskim institucijama, nego samo onima koje su i priznate kao crkve, a to su u prvom redu Katolička i Evangelička crkva.

Crkva ne polaže računicu

Daleko od toga da su te crkve u Njemačkoj siromašne. Političarka Matthäus-Maier podsjeća da crkve spadaju među najveće zemljoposjednike u ovoj državi. Onda dolaze još i crkve – u pravilu u središtima gradova, riznice, umjetnine... Sve u svemu, nagađa se da je ukupan imetak dviju glavnih crkava u ovoj zemlji negdje oko jednog bilijuna (milijun milijuna!) eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, crkve se ne može uspoređivati s koncernima i holdinzima. Naime, svjetovne institucije obavezne su objaviti svoju imovinu i način na koji je troše. Crkve – ne, čak i kad je riječ o plaćama crkvenih namještenika, crkve su izborile pravo da o tome odlučuju kako ih je volja i izvan svih sindikalnih sporazuma.

Samit
fnc 15
Gajin svet
Cijena strasti
Hell's kitchen
default_cta
Azbuka našeg života
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Alvin i vjeverice
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Volio bih da sam ovdje
Brak na prvu
Playmobil
default_cta
Sumrak saga: Mladi mjesec
VOYO logo