Dok se veći dio svijeta očajnički bori da obuzda rast cijena koje smanjuju životni standard, Kina pokušava učiniti suprotno.
Potrošačke cijene porasle su za samo 0,7% u ožujku u usporedbi s prošlom godinom. Tvorničke cijene pale su šest mjeseci zaredom. U međuvremenu, u Americi je inflacija potrošačkih cijena još uvijek bila 5% prošlog mjeseca unatoč oštrom padu; u Europskoj uniji rast je iznosio 8,3%, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10,1%.
Cijene u Kini stagniraju ili padaju unatoč činjenici da je Narodna banka Kine (PBOC) smanjivala kamatne stope i upumpavala novac u financijski sustav kako bi ojačala gospodarstvo, te unatoč ukidanju strogih mjera kontrole covida potkraj prošle godine.
Čuvaju novac zbog neizvjesnosti
Neizvjesnost oko gospodarstva znači da kineska kućanstva nastavljaju skrivati novac u štednji umjesto da ga troše, a tvrtke su i dalje oprezne s novim ulaganjima. To povećava izgled vrtoglavog pada cijena i plaća od kojeg bi se gospodarstvo moglo teško oporaviti.
"Naše je temeljno stajalište da je kinesko gospodarstvo deflacijsko", napisao je Raymond Yeung, glavni ekonomist za Greater China pri ANZ Researchu, prošli tjedan, ubrzo nakon što je Kina objavila podatke o rastu BDP-a u prvom tromjesečju, prenosi CNN,
Iako je BDP porastao za 4,5% u prvom tromjesečju, taj je rast uvelike odražavao utjecaj zadržane potražnje među kupcima nakon tri godine ograničenja zbog pandemije, dodao je Yeung. Bez toga, rast BDP-a bio bi samo 2,6%.
U gospodarstvu ima dosta novca. Široka ponuda novca, mjerena M2, porasla je za rekordnih 5,6 bilijuna dolara u posljednjih 15 mjeseci. A PBOC je pokušavao potaknuti ljude na potrošnju povećanjem bankovne likvidnosti putem višestrukih alata politike, kao što su operacije na otvorenom tržištu i smanjenje omjera obvezne pričuve.
No čini se da potrošači jedva da su reagirali. Umjesto da troše novac, ljudi gomilaju gotovinu rekordnom stopom. Velik dio novih bankarskih zajmova otišao je lokalnim vlastima, koji su korišteni za otplatu njihovih visokih razina duga, prema analitičarima.
Deflacija urušava gospodarstvo
Neobična kombinacija pada cijena i neviđene količine novca u gospodarstvu potakla je razgovore o deflaciji.
Deflacija se definira kao dugotrajan i širok pad općih razina cijena dobara i usluga tijekom određenog vremenskog razdoblja. To je loše za gospodarstvo jer u takvom okruženju potrošači i tvrtke mogu odgoditi potrošnju u iščekivanju daljnjeg pada cijena, što bi samo pogoršalo ekonomske probleme.
Problem je mučio japansko stagnirajuće gospodarstvo dva desetljeća, a njegovi dužnosnici tek su nedavno uspjeli preokrenuti trend.
"Da ukratko opišem trenutnu gospodarsku situaciju u Kini, počela je deflacija, a gospodarstvo je palo u područje recesije", rekao je Liu Yuhui, profesor s najviše vladine think tankove, Kineske akademije društvenih znanosti (CASS), tijekom nedavnog govora koji se brzo proširio društvenim mrežama.
'Puls gospodarstva je slab'
Puls realnog gospodarstva i dalje je "slab", jer cijene nekretnina i financijske imovine "nisu porasle", dodao je.
Kineska su kućanstva u velikim dugovima i nemaju mogućnosti niti volje trošiti, rekao je. Lokalne vlasti, čije su financije desetkovane kombinacijom pada nekretnina i pandemije, također se ponašaju kao "zombiji" zbog svojih dužničkih problema.
"Zbog pitanja osobne bilance... spremnost raznih subjekata u cijelom gospodarskom sustavu da koriste kredit brzo se urušava", rekao je Liu. “Sadašnja Kina su Sjedinjene Države od prije 15 godina, a Japan prije 30 godina,” dodao je.
Rješenje je dijeliti novac?
Yu Yongding, bivši direktor Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku pri CASS-u, izrazio je oprezniji stav. No priznao je da se gospodarstvo suočava s deflacijskim pritiskom.
“Po mom mišljenju, iako izjava ‘deflacija je počela’ nije nužno točna, nije velika pogreška. Skretanje pozornosti na deflaciju je potpuno ispravno,” napisao je u članku objavljenom prošli tjedan na kineskoj novinskoj stranici Netease. "Nedovoljna agregatna potražnja je istaknuti problem s kojim se suočava gospodarstvo."
Bivši savjetnik središnje banke u međuvremenu je pozvao Peking da potrošačima podijeli gotovinu kako bi potaknuo potražnju - mjeru koju su usvojila mnoga velika gospodarstva, poput Sjedinjenih Država i Australije. Ali kineska središnja vlada ga je rijetko koristila.
Li Daokui, profesor ekonomije na Sveučilištu Tsinghua koji je služio u savjetodavnom odboru PBOC-a, pozvao je Peking da podijeli 500 milijardi juana (72,5 milijardi dolara) u kuponima za potrošnju kako bi potaknuo potrošnju do kraja ove godine.
"Čak i uz konzervativnu procjenu, 500 milijardi juana u kuponima za potrošnju potaknut će jedan bilijun juana u ukupnoj potrošnji", rekao je Li u videu objavljenom u utorak na svom računu društvenih medija Weibo. Zauzvrat bi vlada mogla dobiti najmanje 300 milijardi juana kroz poreze generirane povećanjem potrošnje, rekao je.
Kina tvrdi da je sve u redu
“Dakle, potrebno je samo 200 milijardi juana u potrošnji da središnja vlada pokrene jedan bilijun juana u potrošnji”, rekao je. “Pa zašto to ne učiniti? “
Sa svoje strane, PBOC je odbacio razgovore o deflaciji i branio svoju trenutnu politiku. "Nema osnove za dugoročnu deflaciju ili inflaciju", rekao je Zou Lan, dužnosnik PBOC-a, na tiskovnoj konferenciji u Pekingu prošlog četvrtka. "Kako politike financijske potpore budu stupile na snagu, očekuje se da će potražnja potrošača porasti i da će se povećanja cijena vjerojatno vratiti na prosječne razine iz prethodnih godina u drugoj polovici ove godine", rekao je.
