Trump polako 'mijenja ploču', Zelenski više nije na '90 posto': Hoće li se mirovni plan raspasti?
Mirovni plan je '90 posto gotov', optimističan je posljednjih dana bio Volodimir Zelenski. No, na dan ruskog napada na Kijev, Trump šalje opreznije tonove
Masovni napad Rusije tijekom blagdana pokazuje da Moskva samo želi nanijeti još više boli Ukrajini, a ne okončati rat, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski komentirajući sinoćnji napad dronovima, prenosi Kyiv Independent.
Rusija je tijekom noći s 26. na 27. prosinca lansirala gotovo 500 dronova i 40 raketa, uglavnom ciljajući energetsku i civilnu infrastrukturu Kijeva. Najmanje dvije osobe su poginule, a više od trideset ih je ozlijeđeno, potvrdile su gradske vlasti.
Prema izvješću kijevske policije, u gradskoj četvrti Dnipro život je izgubio 71-godišnji muškarac, dok je njegova supruga teško ozlijeđena. Hitne službe potvrdile su i smrt jedne ženske osobe. Ukupan broj ozlijeđenih, prema dosadašnjim informacijama, je najmanje 32.
Razorni napadi, dolaze u trenutku kada se Zelenski priprema za novu rundu pregovora s Donaldom Trumpom, ovog puta u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi.
"Gdje je ruski odgovor na prijedloge za okončanje rata, koje su iznijele Sjedinjene Države i svijet?", rekao je Zelenski u izjavi podijeljenoj na njegovom Telegram kanalu.
"Ruski predstavnici vode duge razgovore, ali u stvarnosti, Kinžali (rakete) i Šahedi (dronovi) govore u njihovo ime. To je pravi stav Putina i njegove pratnje. Oni ne žele okončati rat. Ako Rusija čak i božićno i novogodišnje razdoblje pretvori u vrijeme uništenih kuća i spaljenih stanova, uništenih elektrana, onda se na ovu bolesnu aktivnost može odgovoriti samo doista snažnim koracima", rekao je Zelenski te dodao da diplomacija ne funkcionira bez sigurnosti. Za sigurnost bi se, kaže, "trebali brinuti moćni ovog svijeta".
Mirovni pregovori
Od studenog, i Kijev i Moskva razgovaraju o mirovnim prijedlozima sa svojim američkim kolegama. Ništa još nije potpisano, jer "osjetljiva pitanja" poput teritorijalnih sporova i vlasništva nad nuklearnom elektranom Zaporižje koju je okupirala Rusija i dalje predstavljaju prepreku.
Zelenski je rekao da će o tim pitanjima razgovarati s predsjednikom Trumpom tijekom njegovog posjeta Floridi. U Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago, predstavit će novi mirovni prijedlog od 20 točaka, revidiranu verziju plana od 28 točaka koji su u studenom izradili Trumpovi pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner.
Dok Zelenski kaže da je plan 90% dovršen, naglasio je da Moskva stalno traži razloge za odbijanje prijedloga. Kremlj je 25. prosinca, prije bombardiranja ukrajinskih civila tijekom božićnog razdoblja, potvrdio da je primio revidirani mirovni sporazum i rekao da mirovni pregovori "vide spor, ali stalan napredak".
Analitičarka: Nije gotovo dok Trump ne odluči
Mirovni plan je '90 posto gotov', optimističan je posljednjih dana bio Volodimir Zelenski. No, na dan ruskog napada na Kijev, Trump šalje opreznije tonove.
"Drugim riječima, vrijedi ona izreka: Nije gotovo dok debela dama ne zapjeva' [do završne arije u operi iliti nije gotovo dok nije gotovo., op. a.]. Još uvijek ne znamo znači li tih 90 posto da je ostalo samo završnih 10 posto ili bi upravo tih preostalih 10 posto moglo srušiti cijeli dogovor", ocijenila je Elisabeth Braw u analizi za Sky News.
Zelenski želi posebno vrijeme posvetiti onome što naziva najosjetljivijim dijelovima prijedloga, a to su sigurnosna jamstva. Želi razraditi sve njihove nijanse.
"Ukrajina ima vrlo loša iskustva sa sigurnosnim jamstvima. Sjetite s kako je početkom 90.-ih Ukrajina dobila sigurnosna jamstva od Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, i to u zamjenu za odricanje od nuklearnog oružja – sovjetskih nuklearnih bojevih glava. Dio tog oružja nalazio se na ukrajinskom teritoriju, a Ukrajina je, zajedno s drugim bivšim sovjetskim republikama, pristala odreći se nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva sigurnosti, odnosno pomoć u slučaju ruskog napada", podsjeća analitičarka.
Rusija je Ukrajinu doista napala – prvi put 2014. godine, a zatim ponovno u veljači 2022. – no Ukrajina tada nije dobila takvu sigurnost niti zaštitu. Dobila je određenu pomoć, ali ona je bila daleko od onoga što je bilo predviđeno tim sporazumom.
"Zbog toga je Ukrajina iznimno osjetljiva i oprezna kada je riječ o sadržaju bilo kakvog budućeg dogovora o sigurnosnim jamstvima, kako se takva situacija više nikada ne bi ponovila", kaže Braw.
Članak 5 NATO-a i domišljata taktika Ukrajine
Za Ukrajinu bi u ovom trenutku bilo potrebno nešto nalik jamstvima iz Članka 5 NATO-a, smatra analitičarka.
Članak 5 predviđa da ostale članice NATO-a dolaze u pomoć svakoj članici koja je napadnuta. Ukrajina se, međutim, u dogledno vrijeme vrlo vjerojatno neće moći pridružiti NATO-u jer se Rusija tome snažno protivi.
Zato Ukrajina želi mehanizam sličan članku 5. – ne samo isporuke oružja i financijsku pomoć u slučaju novog ruskog napada, već stvarnu vojnu pomoć, uključujući reakciju zapadnih vojnika.
Također želi jamstvo ne samo za reakciju u slučaju napada, nego i obećanje da će zapadne snage biti prisutne, da će zapadne zemlje zajedno s Ukrajincima štititi Ukrajinu – možda ne nužno stalno na terenu, ali spremne brzo priskočiti u pomoć ako se nešto dogodi.
Kad je riječ o ukrajinskim teritorijima, odnosno o područjima kojih bi se Ukrajina eventualno morala odreći, u prvom mirovnom prijedlogu bilo je predviđeno da se ti teritoriji prepuste u cijelosti – čak i oni dijelovi koje Ukrajina još uvijek drži pod svojom kontrolom.
"U međuvremenu je Ukrajina postupila prilično domišljato. Počela je napadati ruske 'tankere u sjeni' koji prevoze sankcioniranu rusku naftu kupcima diljem svijeta. Time Ukrajina šalje poruku da može ozbiljno smanjiti ruske prihode od nafte – a treba imati na umu da Rusija praktički i nema druge važne izvozne proizvode.
Ako Ukrajina uspije presjeći te prihode, može utjecati na tijek mirovnih pregovora, što je, po mom mišljenju, i glavni razlog zašto to čini: kako bi povećala izglede da zadrži barem dio teritorija koji su prvotno trebali biti prepušteni", zaključuje Braw.
POGLEDAJTE VIDEO: Što se doista krije iza Trumpovog napada na 'teroristički ološ'? Kovačević: 'On skreće pažnju'