Prosvjednici su se u subotu okupili na skupovima u Danskoj i na Grenlandu protiv prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme arktički otok.

Tisuće ljudi okupilo se u danskim gradovima Kopenhagenu, Aarhusu, Aalborgu i Odenseu kako bi iskazali solidarnost s grenlandskim stanovništvom. 

U Kopenhagenu su prosvjednici skandirali „Grenland nije na prodaju“ te nosili transparente s porukama poput "Ne znači ne" i "Ruke dalje od Grenlanda", uz crveno-bijelu zastavu teritorija, dok su marširali prema američkom veleposlanstvu. Neki su nosili crvene bejzbolske kape nalik onima "Make America Great Again" koje nose Trumpovi pristaše, ali s natpisom "Make America Go Away".

Organizatori procjenjuju da je u prosvjedu u Kopenhagenu sudjelovalo više od 20.000 ljudi, otprilike koliko iznosi cjelokupno stanovništvo Nuuka, iako policija nije objavila službeni broj.

"Izuzetno sam zahvalna na golemoj podršci koju mi Grenlanđani dobivamo, ujedno šaljemo poruku svijetu da se svi morate probuditi", rekla je Julie Rademacher, predsjednica organizacije Uagut, koja okuplja Grenlanđane u Danskoj.

U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, stotine prosvjednika predvođenih premijerom Jensom-Frederikom Nielsenom nosile su zastave i slične transparente dok su se kretali prema američkom konzulatu, izvijestio je Reuters.

"Nismo na prodaju"

Prosvjede diljem Danske organizirale su grenlandske organizacije u suradnji s nevladinom organizacijom ActionAid Denmark. U priopćenju ActionAida navodi se da su prosvjedi namjerno tempirani kako bi se poklopili s posjetom američkih senatora Danskoj.

"Prosvjedujemo protiv američkih izjava i ambicija da se Grenland pripoji SAD-u. ahtijevamo poštovanje prema Danskom Kraljevstvu i prema pravu Grenlanda na samoodređenje. Nadamo se da možemo pokazati da nas ima mnogo koji podržavamo Grenland", rekla je Camilla Siezing, predsjednica Zajedničke udruge Inuit, jedne od grenlandskih organizacija uključenih u planiranje prosvjeda.

Na pitanje kakvu poruku ima za predsjednika Trumpa, jedna prosvjednica u Nuuku rekla je za CNN: "Nismo na prodaju".

Trump uvodi tarife za saveznike Grenlanda

Trump je posljednjih tjedana pojačao retoriku oko Grenlanda, inzistirajući da mora doći pod kontrolu Sjedinjenih Američkih Država.

Ranije ovog tjedna rekao je da bi "sve manje od toga" bilo "neprihvatljivo", tvrdeći da SAD treba taj teritorij iz razloga nacionalne sigurnosti, što bi zauzvrat moglo ojačati NATO.

Njegove ponovljene izjave narušile su diplomatske odnose između SAD-a i Danske, koja posjeduje teritorij, ali lokalnom stanovništvu daje pravo na samoodređenje, te su potaknule osude europskih članica NATO-a.

POZNAT I POSTOTAK /

Ovo im se neće svidjeti! Trump odlučio: Uvodi carine ovih osam država i to zato što su poslale vojnike na Grenland

Demonstracije dolaze dan nakon što je Trump prijetio uvođenjem carina na svaku zemlju koja se ne bi složila s njegovim nastojanjem da preuzme Grenland – potez koji je američki predsjednik nazvao ključnim za interese svoje zemlje.

"Možemo uvesti carine na zemlje koje ne budu surađivale oko Grenlanda jer nam Grenland treba za nacionalnu sigurnost", rekao je Trump u četvrtak.

Počevši od 1. veljače 2026., sve gore spomenute zemlje (Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Finska) bit će opterećene carinom od 10% na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Državek, a 1. lipnja 2026. carina će biti povećana na 25 %.

"Zaslužuju duboko poštovanje"

Na konferenciji za novinare u subotu, demokratski senator Chris Coons, koji predvodi delegaciju, rekao je da "tempo izjava" Trumpove administracije o mogućem preuzimanju Grenlanda nije konstruktivan.

Također je izrazio poštovanje prema autohtonom stanovništvu Grenlanda, rekavši novinarima da je riječ o "udaljenom i teškom mjestu za život, te da je stanovništvo Grenlanda uspjelo iznimno teškom okruženju stvoriti kulturu i način života koji zaslužuju duboko poštovanje".

Istaknuo je partnerstvo između SAD-a i Danske, uključujući i vojnu suradnju, navodeći da će delegacija kasnije u subotu posjetiti groblje kako bi položila vijenac u čast danskim vojnicima koji su poginuli boreći se uz američke snage u sukobima poput rata u Afganistanu.

"Lažna" anketa

Izvještavajući iz grenlandske prijestolnice Nuuka, međunarodni diplomatski urednik CNN-a Nic Robertson rekao je da je posjet američkih zakonodavaca namijenjen slanju poruke o tome koliko SAD cijeni vojno partnerstvo s Danskom. "Današnji posjet groblju i polaganje vijenca doista će simbolizirati koliko su Sjedinjene Države cijenile to partnerstvo i živote koje je Danska, odnosno danski vojnici, položila", rekao je.

Svih pet stranaka izabranih u grenlandski parlament u konačnici podupire neovisnost, ali se ne slažu oko vremena njezina ostvarenja te su nedavno poručile da bi radije ostale u sastavu Danske nego se priključile SAD-u.

Samo 17 % Amerikanaca odobrava Trumpove napore da preuzme Grenland, a velika većina i demokrata i republikanaca protivi se uporabi vojne sile za njegovu aneksiju, pokazala je anketa Reutersa i Ipsosa. Trump je tu anketu nazvao "lažnom".

Planovi bijega...

"Prije sam bila spremna umrijeti za svoju zemlju, ali kad sam imala dijete, to je promijenilo sve", rekla je 40-godišnja žena za AFP. Ona je samo jedan od mnogih stanovnika grenlandske prijestolnice, Nuuka, koji sada razmatraju opcije koje nikada nisu uzimali u obzir prije nekoliko mjeseci. Grenlanđani još uvijek ne paničare, ali počinju razmišljati o tome što bi radili ako bi najgore doista i nastupilo.

"Razmišljam o tome gdje da se sakrijem i kakve lijekove trebamo pohraniti. Ali još to nisam učinila", rekla je studentica Nuunu Binzer.

Neki pune svoje zamrzivače, nabavljaju vodu i benzin ili kupuju generatore. Vlasti još nisu dale nikakve smjernice o tome što učiniti u slučaju invazije. Supermarketi u Nuuku i dalje su dobro opskrbljeni, bez značajnih dokaza da je nastupila panika među stanovnicima. Jedine rute za izlaz iz Nuuka su zračni i pomorski, jer teritorij prekriven ledom nema ceste.

"Možemo loviti, možemo ribariti, možemo živjeti od prirode. Navikli smo živjeti pod ekstremnim uvjetima", objasnila je jedna grenlanđanka koja navodi kako ona i njezina 12-godišnja kćer imaju dva plana bijega. U slučaju da SAD polako preuzme kontrolu, objašnjava kako bi s obitelji odletjela u Dansku, a u iznenadnom slučaju preuzimanja bi brodom pobjegla do svoje kućice na jednom od fjordova.

U tom drugom scenariju, njezini roditelji, oboje u sedamdesetima, morali bi ostati. "Bilo bi im preteško, a to bi oslabilo grupu", rekla je.

"Neću otići i pokušat ću pomoći svojoj zemlji dok još imam snage. Može biti primamljivo pomisliti da možemo jednostavno otići, ali nas je tako malo da moramo jedni druge podržavati“, rekla je Inger Olsvig Brandt (62) koja bi ostala.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Trump zaprijetio svima koji ne podrže njegov plan: 'Mogao bih to učiniti...'