Izravan napad Irana na Izrael još jednom je napravio paniku od širenja sukoba na Bliskom istoku koji uključuju dvije najnaoružanije sile u regiji. Iako su SAD i Izrael upozorili Iran na posljedice, Iran je najavio da će svaki odgovor Izraela biti dočekan "jačom i moćnijom" osvetom. Kuda vodi politika "milo za drago" i je li Iran spreman na to?
Iran već dugo podupire razne militantne skupine koje se trenutačno bore protiv Izraela: Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanonu i odnedavno Hutiste u Jemenu, uz razne druge manje grupe u Siriji i Iraku. Zapad je te skupine, kao i iransku Revolucionarnu gardu, proglasio terorističkim organizacijama. Svima im je zajedničko - protive se postojanju Izraela na Bliskom istoku.
Od smrtonosnog napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., izazvanog izraelskom vojnom ofenzivom u Gazi, Iran podupire posredničke napade poput Hezbolahovih prekograničnih raketnih napada i udaranja hutista na brodove u Crvenom moru, koji su solidarni s Hamasom, izbjegavajući poduzimanje izravne akcije protiv samog Izraela.
Izraelci su u travnju napali iranski konzularni kompleks u Damasku, u Siriji, ubivši više od 10 ljudi, uključujući glavnog zapovjednika Islamske revolucionarne garde, Mohammada Rezu Zahedija i njegovog zamjenika. Napad je doveo do prvog izravnog napada Irana na Izrael istog mjeseca, nizom bespilotnih letjelica i projektila koji su ili presretnuti ili nisu uspjeli dosegnuti svoje ciljeve. Sedmogodišnja djevojčica u Izraelu teško je ranjena gelerima, a ostali civili zadobili su lakše ozljede. Tada se Izrael "ohrabrio".
U zračnom napadu na Teheran u srpnju ubijen je Hamasov politički vođa Ismail Haniyeh. Dva mjeseca prije toga, iranski narod oplakivao je predsjednika Ebrahima Raisija koji je poginuo kad se helikopter srušio tijekom lošeg vremena.
Masovne eksplozije elektroničkih uređaja u Libanonu prošlog mjeseca ubile su stotine ljudi među kojima su bili i Hezbolahovi borci. Libanonski dužnosnici i brojna izvješća američkih medija koji citiraju američke dužnosnike kažu da su napadi operacija koju su izveli izraelska obavještajna služba Mossad i izraelska vojska.
Prošlog vikenda, u zračnom napadu na sjedište Hezbolaha u Bejrutu ubijen je vođa skupine, Hassan Nasrallah - jedna od najmoćnijih osoba teheranske "Osovine otpora" protiv Izraela i američkih interesa na Bliskom istoku. Od tada je ubijeno više zapovjednika Hezbolaha. Iran je obećao osvetu, koja je krenula u utorak.
Vjeruje se da je Iran naoružan najvećim brojem balističkih projektila na Bliskom istoku. Te rakete isporučuju bojeve glave koje sadrže ili konvencionalne eksplozive ili potencijalno biološko, kemijsko ili nuklearno streljivo na različitim udaljenostima i brzinama, ovisno o vrsti projektila. Procjene kažu da imaju domet do 1000 km, ali razvijaju rakete s dosegom od 2500 km.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei izdao je fetvu 1990-ih kojom se zabranjuje razvoj i uporaba nuklearnog oružja. Ali, iranski ministar obavještajne službe upozorio je da bi se stav mogao promijeniti ako bude "stjeran u kut". Unutar međunarodne zajednice postoji strah da bi Iran ipak mogao upotrijebiti svoj nuklearni program za proizvodnju takvog oružja relativno brzo. Vjeruje se da Izrael posjeduje nuklearno oružje, ali nema konkretnih dokaza i zemlja nije ni priznala ni zanijekala njihovo postojanje.
Unutarnji izvori kažu da je zemlja usredotočena na svoju obranu od Iransko-iračkog rata 1980-ih, koji je razorio iransko društvo i doživio široku upotrebu kemijskog ratovanja od strane Iračana pod Saddamom Husseinom.
Iranski saveznici
Zajedno s Rusijom i Kinom, Iran se suprostavljao Zapadu. Ali, unutar Bliskog istoka, relativno je izoliran. Druge arapske zemlje ne žele stati na stranu nedržavnih aktera poput Hezbolaha i Hamasa koji također prijete njihovim vlastitim monarhijama. I iako je Iran opskrbio Rusiju bespilotnim letjelicama i drugim materijalima za rat protiv Ukrajine, Iran ne bi trebao očekivati da će Rusija uzvratiti uslugu.
Unatoč slabom položaju iranskog režima kod kuće, što se nedavno vidjelo u masovnim prosvjedima izazvanim smrću Mahse Amini (žene koja je umrla u bolnici pod sumnjivim okolnostima nakon što je uhićena jer nije nosila hidžab), i ekonomskim borbama zbog paralizirajućih sankcija, udar na Izrael u utorak dočekan je slavljem na ulicama Teherana.
Ti su skupovi potaknuti dubokom mržnjom iranskog naroda prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj vladi, te nacionalnim ponosom koji prevladava nad svim domaćim pitanjima.
Politikom upravljaju islamističke frakcije, dok su ostale tradicionalne stranke zabranjene. Kod islamista postoje dvije struje: konzervativna i reformistička. Obje struje žele očuvati postojeći politički sustav, ali se razlikuju načini na koje to žele ostvariti. Konzervativci se suprotstavljaju ikakvim promjenama sustava, te zastupaju strogo provođenje revolucionarnih ciljeva, dok se reformisti zalažu za nešto liberalniju politiku. Izbor reformista Muhameda Hatamija na mjesto predsjednika 1997. pokrenuo je određene promjene u zemlji, ipak nakon određenog vremena na vlast su ponovno došli konzervativci.
Više od 90 posto stanovništva su muslimani
Iran ili Perzija 18. je zemlja po veličini na svijetu. Prema procjenama UN-a iz 2018. godine u njoj živi 82 milijuna stanovnika. Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih civilizacija te prve države. Od najranije povijesti multietnička država sastavljena je golemom većinom od iranskih naroda među kojima već tisućljećima dominiraju Perzijanci koji danas čine oko 60 posto stanovništva Irana, a slijede ih Azeri, Kurdi, Beludži…
Službena religija Irana je šijitski imamitski islam, kojem pripada oko 90 posto stanovništva. Uz Iran, samo još Irak, Azerbajdžan i Bahrein imaju više od polovice stanovništva koje pripada šijitskom islamu. Na području Irana nalaze se dva šijitska svetišta: Mašhad u kojem je pokopan imam Reza odnosno Kom u kojem je pokopana njegova sestra Fatima. Kom je vrlo važno šijitsko vjersko središte zajedno s Nadžafom u Iraku. Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: kršćanstvo, judaizam i zoroastrizam.
Iranske vlasti kontroliraju žene nose li islamski hidžab. Koriste za to nadzorne kamere. Desetljećima je moralna policija kombijem patrolirala i vršila agresiju prema ženama koje su odbijale nositi hidžab. Muško-ženska posada tih vozila je tražila "neislamsko odijevanje i ponašanje".
Perzijski jezik je uz više regionalnih glavni službeni jezik u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih službenih jezika u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana.
Stvaranjem islamske republike u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu. Iran je jedina službeno šijitska država u muslimanskom svijetu. Islamska republika Iran je praktički i jedina teokracija u svijetu. Vjeruju da vlast dolazi od Boga, a moć leži u rukama svećenstva. Tu teokraciju je teorizirao ajatolah Ruholah Homeini, prvi Vođa Revolucije. Također u ovom sustavu postoji i predstavnička dimenzija, jer je priznata i vladavina naroda, te se putem izbora izabire predsjednik republike, zastupnici i članovi vijeća stručnjaka.
Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva "Qānun-e Asasi", odnosno "Osnovni zakon". U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka biraju na izborima. Glasati mogu stariji od 15 godina.
Vrhovni vođa odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana. Vrhovnog vođu izabire Vijeće stručnjaka na neodređeno trajanje mandata. Vođa je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te kontrolira vojnim operacijama i zadacima vezanim uz sigurnost, te samo on ima mogućnost proglasiti rat. Ovu državnu funkciju može obnašati samo vjerska osoba.
Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vrhovnog vođe. Predsjednik se izabire na izborima na mandat od četiri godine, a moguće ga je još jednom obnoviti. Predsjedničke kandidate mora odobriti Vijeće čuvara. Predsjednik je odgovoran za izvršavanje izvršne vlasti, osim onih koje su vezane uz vrhovnog vođu.
POGLEDAJTE VIDEO: Bijesni rat na Bliskom istoku, sinoćnji napad potvrdio slabost iranske vojske?
