PČELE CSI /

Med otkriva istinu koju ne želimo čuti: Hormoni, pesticidi, GMO i kako završavaju na našem tanjuru

Ing. Dario Lasić otkriva da je med osjetljiv na temperaturu pa će lako pokazati ako se pregrijavao u kontejneru dok je putovao s drugog kraja svijeta. S lakoćom će i preko peluda otkriti jesu li pčele 'pasle' na polju GMO kukuruza

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

7.2.2026.

19:26

Shutterstock/borna Filić/pixsell

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Hormoni rasta zabranjeni su u EU, ali kao i neki pesticidi, antibiotici i GMO, oni ipak mogu dospjeti na naše tanjure, a sjajan način da se to dokaže je - med.

Potvrdio nam je to ing. Dario Lasić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Razgovarali smo s njim o strahovima da bi rušenjem carina na proizvode koji dolaze iz zemalja Mercosur (Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj) možda otvorili i vrata hrani niže kvalitete koja u sebi ima i pesticide, GMO i hormone rasta koji nisu dozvoljeni u EU-u.

RTL DETEKTOR /

Zatrpat će nas jeftina govedina i piletina iz EU? Otkrivamo detalje sporazuma kojih se mnogi boje

Teglice meda s drugog kraja svijeta stižu u kontejnerima, na brodovima koji plove preko oceana te su odličan poligon za pravi detektivski posao jer laboratorijske analize lako dokazuju kroz što je sve med "prošao" i način kako je nastao.

U Mercosuru koriste pesticide i hormone zabranjene u EU

Lasić potvrđuje da postoje aktivne tvari i prakse koje su u EU zabranjene ili strogo ograničene, a ipak - u zemljama Mercosura su dozvoljene i to se lako dokazuje preko meda.

"Neke pesticide EU je zabranila, ali se još koriste u Južnoj Americi. Ako se hrana uvozi u EU, ona ne bi smjela imati ni njihove ostatke. U Uniji su zabranjeni i hormoni rasta u stoci - oni se koriste da bi se potaknuo rast u uzgoju stoke, a i oni se koriste u nekim zemljama Južne Amerike", govori naš sugovornik.

Slično je i s antibioticima i lijekovima koji se daju stoci.

Potvrđuje da su mnogi dostupni i da se koriste u spomenutim zemljama, a na našem području postoje strogi zahtjevi kada se koriste ili su zabranjeni bez recepta.

Tu je na kraju i GMO, odnosno biljke i sjeme koje su genetski modificirani. Ovo je kontroverzna tema i EU je vrlo skeptična prema GMO-u, a u zemljama Mercosura široko su rasprostranjeni, na primjer kod soje i kukuruza.

Neke od tih sorti koje su genetski modificirane EU nije odobrila za uzgajanje. Opet, Lasić otkriva da dio takvih GMO dospijeva u Uniju jer se uvozi kao sirovina ili hrana za životinje.

"Bitno je naglasiti da EU ima stroge propise kojima se traži da sva uvozna hrana udovoljava istim standardima kao i hrana proizvedena unutar EU-a. To znači da uvozni proizvodi moraju zadovoljiti maksimalne razine ostataka pesticida (MRL) propisane EU-om — i ako uvozni proizvod ima ostatke iznad dopuštene razine, on se može zadržati ili zabraniti za stavljanje na tržište, što često završava i uništavanjem robe", govori.

Hormoni i pesticidi ne smiju biti ni u hrani za životinje

Zabranjeni hormoni rasta i pesticidi ne smiju se pojaviti u hrani, kao ni u hrani za životinje ako dolaze u EU. Kontrole i inspekcije na granici ponekad pronađu pošiljke sa zabranjenim kemikalijama.

Naš sugovornik kaže da se u EU parlamentu i među farmerima postavlja pitanje jesu li kontrole dovoljne. Naime, mogu se čuti kritike da kontrole nisu dovoljno stroge.

Na sreću, na "Štamparu" su opremljeni i akreditiranji upravo za takve akcije - kontrolu uzoraka koje uzme inspekcija i na njihov stol dolazi hrana od najmanjih domaćih OPG-ovaca do stranih prehrambenih giganata.

Hrana iz Trećih zemalja pada češće na analizama

"I dalje je trend da su uzorci iz tzv. Trećih zemalja manje kvalitete i da kod njih pronalazimo više nesukladnosti, uglavnom zbog bioloških i kemijskih kontaminanata", rekao je Lasić. Prevedeno - padaju na testovima. Iako su dosad imali malo uzoraka hrane iz samih zemalja Mercosura, ukazuje nam što otkriva RASFF portal koji je osmišljen kao platforma za brzo uzbunjivanje svih članica EU kad se na tržištu neke zemlje pronađe nešto loše.

Tijekom prošle godine jedan dio uzoraka pao je na poznate kontaminante.

"A to su mikotoksini (primarno aflatoksini i okratoksin) u orašastom voću, mikrobiološka zagađenja patogenim bakterijama (Escherichia u mesu goveda, salmonela u soji), zatim klorati u pilećem mesu, ali i zabranjena sredstva u zaštiti bilja u EU (npr. atrazin, parakvat, klorpirifos i drugi), za koje je dokazano da imaju neurološke, hormonske ili druge štetne učinke. Slično je i sa zabranjenim hormonskim tvarima (npr. zeranol ili estradiol-tip hormoni) u različitim mesnim proizvodima", otkriva Lasić.

Da se vratimo na med.

Lasić za njega kaže da je to vrlo osjetljiv proizvod, da u njega lako dođu ostaci pesticida iz okoliša kao što su herbicidi ili insekticidi iz poljoprivrede.

"EU ima specifične analize i granice za ostatke u medu, i ti proizvodi također moraju proći te kontrole da bi se prodavali u EU. Međutim, koliko mi je poznato, u Hrvatskoj nema sustavnog praćenja ostataka pesticida u medu", kaže nam.

Otkriva nam još nešto - na medu se lako otkrije ako je putovao jako dugo i pogotovo ako je to brod koji nema rashladne uređaje pa se med kuhao u kontejneru dok je prelazio ocean.

"Iako transport sam po sebi ne stvara nove kemikalije, ali dugotrajno skladištenje, izloženost svjetlu ili visokim temperaturama može utjecati na stabilnost hranjivih tvari ili degradirati osjetljive komponente u medu. To ne znači da bi pesticidi, hormoni ili GMO-materijal 'nastali' tijekom transporta, ali neodgovarajuće skladištenje može smanjiti njegovu kvalitetu. Kod meda je zanimljivo to što je kemijski stabilan, ali biološki i senzorski osjetljiv. Neadekvatan transport iz Latinske Amerike u EU ne stvara 'novi problem', nego polako kvari ono što je u medu vrijedno", potvrđuje nam.

Med osjetljiv na temperaturu

Temperatura je glavni neprijatelj.

To vrijedi naročito ako se med tijekom transporta (koji uključuje putovanje brodom, skladišta i pretovar) dulje izlaže temperaturama koje su iznad 25 Celzijevih stupnjeva. Tada raste raste HMF (hidroksimetilfurfural), odnosno spoj koji nastaje razgradnjom šećera.

"Visok HMF je jasan znak pregrijavanja ili starosti", kaže Lasić.

Kod ovakvih uvjeta smanjuje se i aktivnost enzima (npr. diastaze), koji su pokazatelj svježine meda, a povećana vlaga omogućuje fermentaciju (odnosno razvoj kvasaca) ili gubi se dio arome i karakterističnog okusa.

Što je s GMO-om u medu?

Postoje pragovi za GMO sastojke koji se mogu laboratorijski utvrditi, na primjer testiranjem DNK.

"EU zahtijeva slijedivost i označavanje GMO i takvi se proizvodi ne mogu prodavati bez odgovarajuće autorizacije i etikete. U EU med se smatra prirodnim proizvodom, ali pčele nekada nemaju izbora i ulaze u polja GMO-a", kaže.

RTL DETEKTOR /

Servira li nam sporazum s Mercosurom pesticide i GMO na tanjur? Istražili smo detalje

I dodaje - zato se pitanje GMO-a u medu svodi na pelud, ne na sam med, jer ako pčele skupljaju pelud s GMO biljaka. Najčešće su to soja, kukuruz, uljana repica) - pa tragovi GMO peludi mogu završiti u medu.

"To nije dodavanje GMO-a, nego biološka posljedica unosa peludi s nektarom od strane pčela. U zemljama s velikim GMO površinama (npr. Argentina, Brazil) rizik kontaminacije peludom je realan", ukazuje naš sugovornik i potvrđuje da u Hrvatskoj imamo laboratorije koji mogu otkriti takav med.

A kako se gleda na GMO u Hrvatskoj, odnosno EU?

Lasić navodi da EU dopušta samo GMO biljke koje imaju posebno odobrenje za EU.

"Ako med sadrži pelud od GMO biljke koja je odobrena u EU, taj se med ne treba označavati ako je GMO pelud ispod 0,9 posto. Ako je iznad te razine, to se mora naznačiti na medu", ističe ing. Lasić.

Situacija je drugačija ako u medu ima pelud od GMO biljke koja nije odobrena u EU. Tada takav med ne smije doći na tržište, bez obzira koliko takvog GMO peluda ima u medu. "

To vrijedi jednako za domaći i uvozni med, uključujući med iz Mercosura. Treba napomenuti da prisutnost GMO peludi ne znači automatski zdravstveni rizik.

Naime, EU-ova regulacija oko GMO-a više se temelji na pravu potrošača na informaciju, kontroli tržišta i načelu predostrožnosti, prije nego na dokazu da je GMO med toksičan.

Dakle, GMO u medu u EU je dopušten samo ako dolazi od odobrenih GMO biljaka, u vrlo malim količinama ili uz jasno označavanje, a med s neodobrenim GMO peludom ne smije na tržište.", ističe naš sugovornik.