Njemačka bi, usprkos malom broju doza cjepiva, mogla ubrzati svoju zasada šepajuću kampanju cijepljenja. To je u video podcastu Covid-19 za DW izjavio berlinski istraživač pandemija Dirk Brockmann. Da bi se to postiglo bilo bi potrebno povećati vremenski razmak između dvije doze novim mRNK cjepivom firmi BioNTech/Pfizer i Moderne, sa sadašnjih od 28 dana, na, kako predlaže, 60 ili 90 dana. Tako se "druga doza cjepiva ne bi morala držati u hladnjacima i čekati", već bi se prvom dozom moglo cijepiti veći broj ljudi.
Ovaj znanstvenik s berlinskog Sveučilišta Humboldt u aktualnoj studiji pretpostavlja da bi se tako spasili životi "10.000 do 15.000 ljudi". "U scenariju u kojem se nazire treći val pandemija mogli bi mnogo više ljudi iz rizičnih grupa zaštititi od teškog tijeka bolesti i smrti", kaže Brockmann.
On je početkom tjedna objavio studiju zajedno sa Michaelom Meier-Hermannom iz njemačkog Helmholtz centra za istraživanja, u koju DW ima uvid. Znanstvenici u studiji polaze do toga da bi lakše prenosive varijante virusa mogle ojačati i u Njemačkoj. No, ako bi se dvostruko brže vršilo cijepljenje efekt bi mogao biti enorman, kaže Brockmann. Različite studije u Škotskoj, Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama pokazale su da već prva doza cjepiva razvija veliku zaštitu. "Prema dostupnim podacima pruža se kompletna zaštita od smrti osoba iz rizičnih grupa. A to je ogroman uspjeh", kazao je Brockmann.
Brže, više i jače cijepljenje
Da bi to učinila, Stalna komisija za cijepljenje u Njemačkoj bi morala promijeniti dosadašnje preporuke. Ona za sada slijedi preporuke Europske službe za lijekove EMA - prema kojoj između prve i druge doze cjepiva ne bi trebalo proći više od tri tjedna, da bi cjepivo optimalno djelovalo. Središnja zdravstvena služba Francuske HAS je već 23. siječnja odstupila od ovih pravila i savjetuje da se naprave 42 dana razmaka između vakcinacije i revakcinacije cjepivom BioNTech/Pfizer. U Velikoj Britaniji je razmak čak 90 dana.
Na taj način bi mnogo više ljudi moglo dobiti prvo cjepivo već sada, bez obzira na ograničene isporuke. "U načelu bi se svi trebali pridržavati preporuka. Ali, ovo nisu normalne okolnosti", istakao je za DW još u siječnju Robert Read iz britanskog Odbora za imunizaciju. "Morali bismo što je brže moguće cijepiti što više ljudi. Prema našim procjenama se ne bi nanijela šteta stanovništvu. Ako to ne učinimo, veća je vjerojatnost da će nastati ozbiljne štete", smatra Read.
Promjena smjera u Njemačkoj
U Velikoj Britaniji se dnevno cijepi i do 450.000 tisuća ljudi, a u Njemačkoj "samo" 170.000. Do sada je trećina Britanaca dobila prvu dozu cjepiva - pored ova dva mRNK cjepiva tu je prije svih vektorsko cjepivo AstraZenece i Sveučilišta u Oxfordu. Tajna uspjeha nije samo u tome što su u Britaniji s cijepljenjem započeli još u prosincu, već upravo u velikom razmaku između cijepljenja i docjepljivanja, uvjeren je britanski stručnjak za cjepiva Read.
Njegov njemački kolega Thomas Mertens, šef Stalne komisije za cijepljenje razmišlja o prelasku na britansku strategiju. U razgovoru za DW Martens kaže: "U vrijeme kada samo izdali prvu preporuku, bilo je to početkom godina, još se nije toliko znalo o novim cjepivima, recimo koliko dugo traje imunitet. S druge strane je postojala bojazan da bi se samo djelomičnom zaštitom omogućilo virusu da dalje mutira." On naglašava da bi se na temelju novih podataka mogle donijeti i nove odluke, ali upozorava da "bi to ujedno značilo i prekoračivanje prethodnog odobrenja, što bi moglo imati pravne posljedice."
Trenutno Njemačka komisija za cijepljenje razmišlja o produženju roka za primanje druge doze cjepiva mRNK na 60 ili čak na 90 dana. Možda bi do toga moglo doći već u ožujku, zajedno s preporukom novog cjepiva proizvođača Johnson&Johnson čije se odobrenje u EU očekuje uskoro.
Pritisak za popuštanje mjera
Brže cijepljenje znači spašavanje ljudskih života, ali i popuštanje mjera za suzbijanje pandemije kojima su ograničene ljudske slobode. Trenutno je politički pritisak za popuštanjem mjera ogroman. O tome će kancelarka Merkel i predsjednici vlada njemačkih saveznih zemalja ponovo odlučivati na sastanku 3. ožujka.
Dirk Brockmann smatra da bi se vektorsko cjepivo AstraZenece pojačano trebalo davati mlađim osobama, budući da oni "potiču proces zaraze". Velika Britanija od 15. veljače cijepi i mlade preko 16 godina starosti koji pate od kroničnih bolesti.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
