U Beču je danas počela dvodnevna konferencija o Zapadnom Balkanu, kao nastavak berlinskog procesa koji je prošle godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel, a na kojoj sudjeluje i Ivica Dačić, ministar vanjskih poslova Srbije.
Bečki skup prilika je za predstavljanje infrastrukturnih projekata regije, ali će zbog aktualne situacije on biti u znaku problema s migrantima.
Dačić je na otvaranju konferencije u Beču na presici s ministrima vanjske politike Frankom-Walterom Steinmeierom (DE), SebastianomKurzom (AT), povjerenikom Johannesom Hahnom (EC) i NikolomPoposkim (FYROM) o izbjeglicama napao Europu da drži lekcije s visoka, a da ne pomaže ništa ili malo.
"Stalno tražite od Srbije da napravi akcijski plan zbrinjavanja migranata. Ma napravite vi prvo akcijski plan, pa ni vi ga nemate, a tražite ga od nas! Osim toga, ni Srbija ni Makedonija sigurno nisu odgovorne za stanje u tim državama odakle ti nesretni ljudi bježe, to je zakuhano na nekom drugom mjestu! Vodite računa i o tome da mi imamo još stotine tisuća izbjeglica iz nekih prijašnjih vremena, iz Hrvatske, Bosne i s Kosova. Migranti će otići, a ti se ljudi nikad neće vratiti tamo gdje su bili, pogotovo ne na Kosovo. I mi bez obzira na sve to maksimalno srdačno prihvaćamo te ljude i pomažemo im," kazao je Dačić.
Zapadnobalkanski summit o infrastrukturi i izbjeglicama
Šest zapadnobalkanskih premijera, šefovi vlada Hrvatske i Slovenije, njemačka kancelarka Angela Merkel i još nekoliko čelnika europskih zemalja i predstavnici Europske unije razgovarat će u četvrtak u Beču o prekograničnim infrastrukturnim projektima ali i izbjegličkoj krizi, najvećoj od Drugog svjetskog rata.
Na summitu Zapadnog Balkana sudjeluju albanski premijer Edi Rama, srbijanski Aleksandar Vučić, bosanskohercegovački Denis Zvizdić, crnogorski Milo Đukanović, makedonski Nikola Gruevski i kosovski Isa Mustafa.
Suorganizatori su Merkel i austrijski kancelar Werner Faymann, a na skupu će sudjelovati i talijanski šef vlade Matteo Renzi. Europsku uniju će zastupati šefica diplomacije Federica Mogherini i europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn.
Hrvatsku i Sloveniju, zemlje koje se doživljava kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije, predstavljaju premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar, što je njihovo prvo sudjelovanje na istom sastanku nakon izbijanja arbitražne afere.
Glavne teme konferencije još donedavno trebale su biti približavanje šest zemalja regije Europskoj uniji te prekogranični infrastrukturni projekti i energetsko povezivanje područja, regionalna suradnja , mladi i migracije, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je žestoko pogodila neke od tih zemalja, imigrantski problem mogao bi se nametnuti kao jedna od ključnih tema.
Srbija i Makedonija snažno su pogođene izbjegličkom krizom, izbjeglice s Bliskog istoka im stižu preko Grčke, a Mađari istodobno grade zid kako ne bi išli dalje prema EU-u.
Austrija, domaćnin skupa, također je ove godine primila veliki broj zahtjeva za azilom, više od 28.300 između siječnja i lipnja što je bila ukupna brojka u cijeloj 2014. godini. Dužnosnici očekuju da će ukupan broj tražitelja azila u Austriji ove godine biti 80.000.
Po podacima europske agencije Frontex, u Europsku uniju između siječnja i lipnja ove godine ušlo je 102.000 migranata preko Makedonije, Srbije, BiH, Albanije, Crne Gore ili Kosova.
Očekuje se da bi Austrija na skupu mogla predstaviiti plan u pet točaka za rješavanje imigrantske krize. On uključuje snažniju akciju protiv bandi koje se bave krijumčarenjem ljudi, pošteniju raspodjelu izbjeglica u EU, veću suradnju na polju sigurnosti, pomoć zemljama iz kojih imigranti dolaze i paneuropsku strategiju azila.
Austrija je ovaj tjedan najavila i da raspoređuje vojsku zbog izbjegličke krize, oko 500 vojnika koji bi trebali pomoći vlastima da se izbore s velikim brojem migranata koji dolaze iz Mađarske i Italije. Oni neće biti raspoređeni na granicama.
Kancelarka Merkel je, pak, u srijedu rekla da Njemačka, koja se suočava s najvećim priljevom migranta u EU-u, neće tolerirati ksenofobiju. Broj tražitelja azila u Njemačkoj ove bi se godine trebao učetverostručiti na 800.000, a gradovi koji su najviše izloženi tom pritisku već imaju velikih problema sa zbrinjavanjem migranata.
Hrvatska zasad, kako tvrde njene vlasti, ne očekuje većih problema, a ima na raspolaganju i neke objekte kamo bi ih mogla primiti.
Konferencija u Beču održava se u okviru Berlinskog procesa započetog 2014. koji bi se trebao nastaviti u petogodišnjem razdoblju, u kojem će se na godišnjim sastancima na vrhu davati podrška proširenju EU-a na regiju zapadnog Balkana.
Summit je podijeljen u tri segmenta: za predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva. Iz Hrvatske osim premijera Milanovića na sastanku sudjeluju i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
