Crna Gora neće poslati novog vojnog atašea u veleposlanstvo u Zagrebu nakon što sadašnjem istekne mandat, piše Slobodna Dalmacija. Premda nemaju sve zemlje članice NATO-a u metropoli svog izaslanika, ako se mandat postojećemu ne obnovi, to je loš znak.
To se može shvatiti na dva načina - kao znak zaoštravanja bilateralnih, ukupnih i vojnih odnosa, ali i kao smanjenje interesa za suradnjom sa zemljom te kao smanjenje interesa za suradnjom s državom saveznicom.
Slobodna Dalmacija piše da je prvi argument održiv jer je krajem svibnja Podgorica službeno objavila kako želi otvoriti pitanje granice s Hrvatskom. Izvijestili su da se to ne odnosi samo na more nego i na kopno, premda je nakon odlaska misije UN-a s Prevlake, a i još prije toga, bilateralno utvrđena postojeća granica na kopnu. Po pitanju morske granice, dogovoreno je da se riješi ili dogovorom, što je manje vjerojatan scenarij, ili da će se taj problem riješiti na nekom od međunarodnih sudova.
Nova crnogorska vlada ima problem suradnje s NATO-m
Dolaskom sadašnje crnogorske vlade na vlast trajno se dovela u pitanje suradnja Podgorice s NATO-m. U novoj vlasti su prosrpske stranke, a valja uzeti u obzir da je, prema posljednjoj NATO-voj anketi, Crna Gora članica u kojoj je najniža potpora članstvu u Savezu. Potpora iznosi svega 50 posto. K tome, tu je i dodatna zabrinutost u Savezu zbog odluke Podgorice da 2021. ne pošalje pješadijsku bojnu u sastav KFOR-a, dakle u misiju održavanja mira na Kosovu pod zapovjedništvom NATO-a.
"Zbog situacije izazvane koronavirusom i restrikcijama u budžetu, Vojska Crne Gore u 2021. godini ne planira aktivnosti po pitanju zajedničkih priprema, obuke ili angažiranja pješadijskog voda u misiji KFOR na Kosovu", objavilo je ministarstvo obrane Crne Gore. Radio Slobodna Europa objavio je da se to priopćenje može lako dovesti u pitanje kao stvarni razlog, osobito ako se uzme u obzir da je Demokratski front (DF), dakle prosrpska stranka, prije donošenja odluke javno upozorio ministricu obrane Oliveru Injac i premijera Zdravka Krivokapića da će ih pozvati na odgovornost u slučaju da pošalju vojnike u KFOR.
NATO je do sada imao strpljenja
Do sada je NATO bio strpljiv s vladom Crne gore pa je glavni tajnik, Jens Stoltenberg, poslije ove odluke, kazao da se radi o nacionalnoj odluci. No, dodao je da je KFOR važna misija.
"Temelji se na vrlo jasnom mandatu UN-a. I to je jedan od najopipljivijih izraza NATO-ove posvećenosti miru i stabilnosti u regiji. KFOR pomaže jamčiti sigurnost svim zajednicama na Kosovu i slobodu kretanja svima koji tamo žive", rekao je. To je jasna poruka važnosti sudjelovanja u toj misiji, što se posebno odnosi na susjedne zemlje. Slobodna Dalmacija podsjeća da je Srbija, nakon odluke Zagreba o povećanju broja vojnika u misiji, burno reagirala. Srpski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin zajapureno je govorio o "okupaciji".
Riječi više nisu dovoljne
Kako piše Slobodna Dalmacija, glavni tajnik NATO-a u ponedjeljak je bio još precizniji. "Važno je da Crna Gora djelima nastavi pokazivati da je predana saveznica NATO-a. To je dobro za Crnu Goru, za regiju i za Savez", poručio je. To je novi kritički otklon u diskursu glavnog tajnika prema sigurnosnoj politici Crne Gore. Očito je da je on i dalje usredotočen na pitanje "djela" jer očito je da riječi više nisu dovoljne.
Još u ožujku 2021. je Stoltenberg komentirao, po pitanju Crne Gore, da je NATO usredotočen na zaštitu podataka i da radi sa saveznicima ne bi li poštovao procedure i štitio povjerljive podatke. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, može se smatrati da su osjetljivi podaci i dalje dostupni Moskvi i Beogradu.
Valja naglasiti da Rusija ulaže velika sredstva i napore da dođe do tih osjetljivih podataka Saveza i da se nerijetko otkrivaju proboji i u članicama osnivačica, poput primjerice Francuske.
