Duško Čorak iz Instituta za nuklearne tehnologije izjavio je u razgovoru za HRT da je nuklearna elektrana Zaporižja stabilna i da nema razloga za strah. "Ključno je da se nuklearne jedinice zaustave i budu u hladnom stanju u slučaju bilo kakve opasnosti. Siguran sam da neće doći do nuklearne katastrofe koja će biti izazvana oštećenjem nuklearnih reaktora u elektranama u Ukrajini", naglasio je Čorak i dodao:
"Ta elektrana je veoma sigurna. U slučaju bilo kakve opasnosti, elektrana ide u zaustavu, no i u tom slučaju treba odvoditi toplinu kada se reaktor gasi. U slučaju da dođe do bilo kakvog prekida napajanja struje nuklearnoj elektrani je najvažnije odvesti toplinu koja se stvara u jezgre reaktora.
U Fukushimi se dogodilo da je njihov sustav rezervnog napajanja dizel generatora bio izložen tsunamiju i nije bio u funkciji. Došlo je do prekida napajanja i nije aktiviran sustav za hlađene, što je rezultiralo pregrijavanjem i taljenjem jezgre", objasnio je Čorak.
Naveo je pritom da su nuklearne elektrane u Ukrajini sigurne. Od 15 jedinica 13 ih je izgrađeno sa zaštitnom zgradom u kojoj su smještene sve vitalne komponente, što je sigurnosna zaštita od vanjskih pojavnosti - napada i sličnoga, dok su dvije koje su smještene na zapadu Ukrajine stare generacije nuklearnih elektrana i nemaju zaštitnu građevinu.
Čin ruske vojske nerazuman
Rekao je također da je čin ruske vojske nerazuman i podsjetio da se nešto tome slično dogodilo na početku Domovinskog rata u Hrvatskoj, kada je JNA krenula sa zastrašivanjem, odnosno s preletima MIG-ova preko NE Krško.
Ovo je, kaže, samim time što je granata pala u krug NE, nerazumno i neprihvatljivo. Vjeruje da je ruska strana svjesna, a riječ je o tehnologiji razvijenoj u bivšem SSSR-u, svih posljedica.
Naglasio je da je ključno pitanje kako će ljudi koji ne rade u elektrani i koji ne prihvaćaju rusku agresiju, prihvatiti brigu o samoj elektrani.
"Sve je dobro dok stručnjaci koji su u NE prihvaćaju svoju odgovornost, duboko vjerujem u njihovu sposobnost, međutim vrlo često prevladaju emocije i pitanje je što se može dogoditi. Ima razloga da svijet bude zabrinut zbog čina napada, a ne u smislu da će neka raketa izazvati nuklearnu katastrofu, dodao je", dodao je Čorak.
Na pitanje postoje li sustavi nadzora izvan nuklearne elektrane, odgovorio je da su to sustavi za nadziranje radioaktivnog ispuštanja, a svaka elektrana u krugu od 30 km ima raspoređene te sustave putem kojih se svakog trenutka dobivaju informacije o zraku i vodi.
"Nije normalno da je vojska ušla u koridor tih 30 km, jasno mi je da su voljni ciljevi primarno energetika i infrastruktura i opskrba hranom, i tko time zavlada, riješio je 70% vojnih operacija", ustvrdio je.
Putin kaže da su sankcije zapada jednako teške kao i objava rata
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je, kako prenosi ruska RIA, da je posao uništavanja ukrajinske vojne infrastrukture blizu kraju te da nema namjeru proglasiti ratno stanje u Rusiji. Odluku da naredi invaziju na Ukrajinu nazvao je "teškom". "Rekao sam to i na početku operacije da je to nesumnjivo teška odluka", rekao je Putin.
Kazao je i da postoji mnogo varijanti demilitarizacije Ukrajine koje su na pregovaračkom stolu te da se nada pozitivnom odgovoru Kijeva. "Odmah smo reagirali na poziv Kijeva da u Mariupolju otvorimo humanitarni koridor, ali Ukrajinci ne puštaju ljude", kazao je Putin.
Potom se osvrnuo na mogućnost ulaska Ukrajine u NATO. To bi joj, kaže, dalo mogućnost da napadne Krim. "Shvaćate li do čega to može dovesti? Ako (Ukrajina) nastavi svoju vojnu operaciju u Donbasu, to znači da će napasti i Krim. I što ćemo onda? Boriti se protiv cijelog NATO-a? Mislim da su svi svjesni kakve bi bile posljedice toga", rekao je ruski predsjednik.
Za sankcije zapada rekao je da su jednako teške kao i objava rata.
Upozorenje vezano za zonu zabrane letova
Putin je upozorio da će Rusija smatrati bilo kakvu deklaraciju treće strane o zoni zabrane letova iznad Ukrajine sudjelovanjem u ratu, dok su ukrajinski dužnosnici okrivili rusko granatiranje za kršenje primirja dogovorenog u dva grada radi evakuacije civila, piše Washington Post.
Borba za provedbu primirja u Mariupolju, strateškoj luci na jugoistoku, i istočnom gradu Volnovakhi pokazala je krhkost napora da prestanu borbe diljem Ukrajine. Broj ljudi koji su otišli iz zemlje dosegao je 1,4 milijuna samo 10 dana nakon što je ruski snage izvršile invaziju.
Putin je optužio Ukrajinu da je sabotirala evakuaciju i čak je tvrdio da ukrajinsko vodstvo dovodi u pitanje budućnost državnosti zemlje, rekavši da "ako se to dogodi, to će biti u potpunosti na njihovoj savjesti".
Putin je rekao da će Ukrajina, ako se "nastavi ponašati na isti način, dovesti u pitanje budućnost svoje državnosti".
Zapadne sankcije štete iranskom nuklearnom sporazumu
Rusija je u subotu objavila da su zapadne sankcije uvedene zbog invazije na Ukrajinu prepreka obnovi iranskog nuklearnog sporazuma, upozorivši i da se pri pregovorima trebaju uzeti u obzir i ruski nacionalni interesi.
Iran je u subotu objavio da je s nadzornom agencijom Ujedinjenih naroda dogovorio smjernice za rješavanje svih postojećih problema oko nuklearnog sporazuma do kraja lipnja, što se smatra ključnim korakom za oživljavanjem dogovora između Teherana i svjetskih sila iz 2015. godine.
No ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su sankcije Rusiji stvorile "problem" iz moskovske perspektive. "Sve bi bilo dobro, ali lavina agresivnih sankcija koje stižu sa zapada, a za koju mislim da još nije stala, zahtijevaju dodatan uvid, prije svega odvjetnika", rekao je Lavrov.
Ruski ministar kazao je kako Rusija želi pisane garancije SAD-a da ruska trgovina, investicije i vojna suradnja s Iranom neće biti pogođene sankcijama. "Želimo odgovor, veoma jasan odgovor. Trebaju nam garancije da se ove sankcije neće ni na koji način odraziti na trgovinsko-ekonomske i investicijske odnose“ koji su dio dogovora s Iranom, rekao je Lavrov.
Predstavnik iranskih vlasti u subotu je Reutersu rekao kako ruski zahtjev "nije konstruktivan" za pregovore o sporazumu.
Sve vijesti o ratu u Ukrajini pratite OVDJE.
