Prošlost ruskog predsjednika Vladimira Putina nedavno je došla u središte pozornosti njegovim priznanjem da je u burnim danima nakon raspada Sovjetskog Saveza zarađivao radeći kao taksist. On je to otkrio u dokumentarnom filmu "Rusija, nova povijest" u produkciji državne televizije.
"Neugodno mi je pričati o tome, ali, nažalost, tako je bilo", kazao je Putin.
To razotkrivanje nam, zapravo, vrlo malo govori o tome koliko je bivši časnik KGB-a bio imućan u to doba, piše u svojoj analizi za CNN Nathan Hodge.
Putinovo priznanje nije bilo trenutak iskrenosti
U to vrijeme, prije današnjih aplikacija za vožnju, bilo je uobičajeno da Rusi dodatno zarade ponešto taksirajući. Sve što je trebalo učiniti bilo je staviti oznaku na automobil, pokupiti putnika na ulici i dogovoriti s njime cijenu. Putinovo priznanje da je nekoć zarađivao kao taksist, piše Hodge, nije, dakle, bilo trenutak iskrenosti. Kremlj, naposljetku, pomno čuva stvarne detalje o Putinovu privatnom životu, a ova njegova autobiografska crtica otkriva nešto drugo: vratiti se u 1991. i sastaviti alternativni scenarij desetljeća koja su uslijedila.
"Pretvorili smo se u posve drugačiju zemlju. Ono što je građeno tisuću godina uvelike je izgubljeno", požalio se Putin u istom intervjuu u kojem je otkrio da je radio kao taksist.
U tom smislu, Putin posljednjih mjeseci pokušava revidirati jedno od najznačajnijih poglavlja novije europske povijesti: trenutak kada se 1991. godine pojavila suverena i neovisna Ukrajina. I to u neposrednom susjedstvu Rusije.
Inzistira da su Rusi i Ukrajinci - jedan narod
Još ljetos Putin je na nacionalnoj televiziji izjavio da su Ukrajinci i Rusi "jedan narod". Zatim je tu temu razradio u članku od 5000 riječi u kojem se požalio na "umjetnu podjelu Rusa i Ukrajinaca". Ogoljen do srži, Putinov je argument bio da su Ukrajina i Ukrajinci dio veće "povijesne Rusije" - i da je moderna Ukrajina, koja je 1991. stekla neovisnost, bila nusproizvod administrativnih i teritorijalnih granica koje su skrojila nekadašnja sovjetska vodstva.
Putin, piše Hodge u tekstu za CNN, nije naravno, spomenuo milijune Ukrajinaca koji su se velikom većinom izjasnili za neovisnost. Prema Putinovu mišljenju, postsovjetska Ukrajina postala je oruđe Zapada za slabljenje Rusije.
"Ukrajina je uvučena u opasnu geopolitičku igru s ciljem da bude pretvorena u barijeru između Europe i Rusije, odskočnu dasku protiv Rusije", napisao je. "Neizbježno je došlo vrijeme kada koncept 'Ukrajina nije Rusija' više nije bio opcija. Postojala je potreba za konceptom 'antirusije' koji mi nikada nećemo prihvatiti", napisao je Putin u svom ljetošnjem članku.
Drugim riječima, čini se da Putin poteže taj povijesni argument u slučaju da se ukaže potreba za promjenom režima u Ukrajini.
Nakon lekcija iz povijesti, gomilanje vojske
Nakon te Putinove 'intervencije u povijest' uslijedilo je gomilanje ruske vojske na granici s Ukrajinom kojim je odaslan jasan signal da je invazija na Ukrajinu posve moguća opcija. Procjene ukrajinskih sigurnosnih službi govore da je Rusija povećala broj vojnika u blizini granice s Ukrajinom na 120.000. SAD je sa svojim zapadnim saveznicama podijelio, pak, obavještajne podatke o kretanju trupa i opreme u blizini Ukrajine koji uključuju pripreme za invaziju. Kremlj poriče da planira napad na Ukrajinu, a Ministarstvo obrane kaže da su to tek "redovite" zimske vojne vježbe u vojnoj oblasti koja samo djelomično graniči s Ukrajinom.
U četvrtak, tijekom svoje godišnje maratonske konferencije za novinare, Putin je rekao da Rusija "ne želi nikakvu vojnu akciju", ali je upro prstom u SAD i NATO.
"Izravno smo tražili da nema daljnjeg pomicanja NATO-a na istok. Lopta je na njihovoj strani terena", kazao je i dodao: "Ponekad se osjećam kao da smo na različitim planetima."
Putinove tužbaljke nisu ništa novo
Hedge piše za CNN da te Putinove riječi zvuče kao vanjskopolitičko samosažalijevanje. Priče o poniženjima u devedesetima - od osobne priče o vožnji taksija u Sankt Petersburgu do sveruskog gubitka statusa supersile - služe da se opravda Putinov projekt obnove Velike Rusije. Naravno, Putinove tužbaljke zbog Ukrajine nisu ništa novo. Isto je govorio još 2007. na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Tamo je spominjao licemjerje NATO-a po pitanju širenja na istok, do same Rusije, i istodobno izazivanje uličnih prosvjeda u Ukrajini.
Putin možda glumi povjesničara, ali njegovo je povijesno pamćenje izrazito selektivno, piše CNN. Tužitelji u Rusiji odlučili su ugasiti Međunarodno memorijalno društvo, cijenjenu građansku organizaciju koja se bavi dokumentiranjem i educiranjem javnosti o povijesti sovjetskog totalitarizma, uključujući gulage, progone disidenata i masovna pogubljenja.
'U nekim ludim glavama rat nije nemoguć'
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, ruski istraživački novinar Dmitrij Muratov, u svom je govoru branio Memorijal nazvavši je poštenom organizacijom koja često sama vodi borbu za očuvanje sjećanja na žrtve sovjetskog sustava. S druge strane, Kremlj je, pak, Memorijal proglasio "stranim agentom". Muratov je također kazao kako je ruska potpora separatistima na istoku Ukrajine zapravo umanjila šanse za rusko-ukrajinsko prijateljstvo.
"Štoviše, u glavama nekih ludih geopolitičara, rat između Rusije i Ukrajine više nije nešto nemoguće. Ali znam da ratovi završavaju identificiranjem mrtvih vojnika i razmjenom zarobljenika", rekao je Muratov, koji je 1990-ih izvještavao o ratu u odcijepljenoj ruskoj regiji Čečeniji.
CNN-ov komentator piše, pak, da sve to ne znači da će Putin napasti Ukrajinu. Kada je u listopadu upitan kako namjerava zaustaviti potencijalno širenja NATO-a na Ukrajinu, ruski je predsjednik rekao: "Nažalost, morat ću vas razočarati. Još ne znam odgovor na to pitanje."
